Vrlo rano je postala opsjednuta svojim izgledom, a uskoro je postala toliko opterećena vježbanjem i brojanjem kalorija da je počela izbjegavati druženja. Završila je u bolnici s dijagnozom bradikardije. Donosimo što je bradikardija, zašto nastaje i kako se liječi.
Dani Fernandez (25), s poremećajima prehrane bori se od tinejdžerske dobi. Bila je toliko opsjednuta brojanjem kalorija i vježbanjem da je došla do točke u kojoj bi se osjećala “krivom” što se nije stalno kretala i povećavala metriku na svom fitness trackeru, piše South West News Service. “Cijenila sam sebe ovisno o tome koliko sam vježbala. Osjećala sam da moram zaslužiti hranu sagorijevanjem što više kalorija”, rekla je Fernandez, koja je prvi put razvila poremećaj nakon što joj je rečeno da je izgubila previše kilograma da bi igrala nogomet kada je imala 15 godina. Prisiljavala sam se na hodanje 45 minuta dnevno uz ostale vježbe unatoč bolovima. “Stopala su me jako boljela jer sam toliko vježbala i hodala”, rekla je. Izbjegavala je obiteljska okupljanja i druženja kako ne bi prekinula svoju agresivnu rutinu brojanja kalorija i vježbanja. Svakog dana se sve više izolirala.
Ubrzo je zbog svog opsesivnog ponašanja završila u bolnici, a imala je samo 15 godina. “Imala sam srčane smetnje, probadalo me u prsima”, prisjetila se. “Dijagnosticirali su mi bradikardiju i zahvaljujući liječenju, spasili su mi život”, rekla je. “Sada provodim nekoliko sati čitajući bez osjećaja krivnje i znam da se ne moram stalno kretati. Krećem se kako bih bila zdrava i osjećala se dobro, a ne da bih trošila kalorije. Više se ne važem često i konačno se osjećam slobodno”, rekla je Fernandez.
Možda te zanima…
Ella Dvornik otvoreno progovorila o svom poremećaju s prehranom
Psiha i seks
Što je bradikardija?
Bradikardija je prespor rad srca. Ono što se smatra presporim radom srca prvenstveno ovisi o dobi i fizičkom stanju. Stariji ljudi, na primjer, skloniji su bradikardiji. Općenito, za odrasle, broj otkucaja srca u mirovanju manji od 60 otkucaja u minuti (BPM) kvalificira se kao bradikardija. Ima izuzetaka. Otkucaji srca mogu pasti ispod 60 otkucaja u minuti tijekom dubokog sna. Fizički aktivni odrasli (i sportaši) često imaju otkucaje srca u mirovanju sporije od 60 otkucaja u minuti.
Uzroci bradikardije
Tipično srce ima četiri komore — dvije gornje komore (atrije) i dvije donje komore (ventrikule). Unutar gornje desne komore srca (desni atrij) nalazi se skupina stanica koja se naziva sinusni čvor. Sinusni čvor je prirodni srčani stimulator. Proizvodi signal koji pokreće svaki otkucaj srca. Bradikardija se javlja kada se ti signali uspore ili blokiraju, piše Mayo Clinic. Uzroci bradikardije mogu biti:
Oštećenje srčanog tkiva povezano sa starenjem
Oštećenje srčanog tkiva zbog bolesti srca ili srčanog udara
Urođena srčana mana
Upala srčanog tkiva (miokarditis)
Komplikacije kod operacije srca
Nedovoljno aktivna štitnjača (hipotireoza)
Neravnoteža kemikalija u krvi, poput kalija ili kalcija
Ponavljane pauze u disanju tijekom spavanja (opstruktivna apneja za vrijeme spavanja)
Upalna bolest, poput reumatske groznice ili lupusa
Određeni lijekovi, uključujući sedative, opioide i lijekove koji se koriste za liječenje poremećaja srčanog ritma, visokog krvnog tlaka i određenih poremećaja mentalnog zdravlja.
Možda te zanima…
Petra Svrtan: ‘Od 13. godine borim se s poremećajem prehrane, sad je dosta!’
Dijeta
Rizični faktori za nastanak bradikardije
Sve što povećava rizik od srčanih problema može povećati rizik od bradikardije. Čimbenici rizika za bolesti srca uključuju:
Starija dob
Visoki krvni tlak
Pušenje
Teška uporaba alkohola
Ilegalna uporaba droga
Stres i tjeskoba
Promjene zdravog načina života ili liječenje mogu pomoći u smanjenju rizika od srčanih bolesti.
Simptomi bradikardije
Prespori otkucaji srca mogu uzrokovati nedovoljan protok krvi u mozgu. Simptomi bradikardije uključuju:
Umor ili osjećaj slabosti
Vrtoglavica ili ošamućenost
Zbunjenost
Nesvjestica (ili skoro nesvjestica)
Kratkoća daha
brz zamor prilikom vježbanja
Bol u prsima.
Možda te zanima…
Iznenadni srčani zastoj: Uzroci i kako pružiti prvu pomoć?
Zdravlje
Bradikardija kod pothranjenih pacijenta i razlika bradikardije i atletskog srca
Srčane komplikacije kod pothranjenih osoba su česte, ali reverzibilne nakon oporavka. “Pojedinci s teškim poremećajem prehrane možda su već svjesni svog niskog broja otkucaja srca, iako neki to pripisuju ‘sportskom srcu’. Bez obzira na to što te osobe često vježbaju pa čak mogu biti i na višoj atletskoj razini, bradikardno srce i atletsko srce razlikuju se. Nizak broj otkucaja srca kod pacijenata s poremećajem prehrane nije rezultat atletske kondicije, već njihovog stanja pothranjenosti.
Jedan od načina kako razlikovati ta dva stanja je da se pacijenta zamoli da se blago napregne. Pacijenti s bradikardijom kao sekundarnom pothranjenošću pokazat će abnormalno povišen broj otkucaja srca (tahikardiju) uz minimalnu aktivnost, poput hodanja po sobi ili ustajanja iz ležećeg položaja, što neće biti slučaj kod osoba s atletskim srcem. Uz to, ultrazvučno snimanje srca pokazuje razliku. Nažalost, malo je liječnika dobro obučenih u razumijevanju poremećaja prehrane i prihvaćaju objašnjenje ‘atletskog srca’ zdravo za gotovo. U kombinaciji s drugim simptomima poremećaja prehrane, bradikardija zahtijeva daljnju procjenu”, navodi Acute Center For Eating Disorders & Severe Malnutrition.
Komplikacije uzrokovane bradikardijom
Moguće komplikacije bradikardije mogu uključivati:
Česte nesvjestice (sinkopa)
Srčani zastoj (u ekstremnim slučajevima)
Možda te zanima…
Fibrilacija atrija je ozbiljna srčana aritmija, kako je prepoznati i liječiti
Zdravlje
Bradiaritmija
Bradiaritmije su poremećaji srčanog ritma uzrokovani abnormalno sporim srčanim ritmom, manjim od 50 otkucaja u minuti. Dijele se na trajne i prolazne. Trajne nastaju zbog srčanih bolesti, a prolazne su uzrokovane upotrebom određenih lijekova, poremećajem elektrolita ili infekcija. Većina asimptomatskih i prolaznih bradiaritmija ne zahtjeva liječenje, kod težih oblika ugrađuje se elektrostimulator srca (pacemaker).
Posljedice bradikardije
Najčešće posljedice neliječene bradikardije su česte nesvjestice potaknute nemogućnošću srca da pumpa dovoljno krvi te smrt koja je posljedica iznenadnog srčanog zastoja. Osobe u čijim obiteljima postoji povijest iznenadne srčane smrti trebale bi otići na pretrage budući da je većina srčanih bolesti nasljedna.
Liječenje bradikardije
Granična ili povremena bradikardija možda neće zahtijevati liječenje. Teška ili dugotrajna bradikardija može se liječiti na nekoliko načina. Na primjer, ako nuspojave lijekova uzrokuju spor rad srca, tada se režim uzimanja lijekova može prilagoditi ili prekinuti. U mnogim slučajevima, pacemaker može regulirati srčani ritam, ubrzavajući otkucaje srca prema potrebi, piše Heart.org
Prevencija bradikardije
Bradikardiju mogu uzrokovati određeni lijekovi, osobito ako se uzimaju u velikim dozama, stoga je važno uzimati sve lijekove prema uputama. Iako se bradikardija obično ne može spriječiti, pružatelji zdravstvenih usluga preporučuju strategije za smanjenje rizika od razvoja bolesti srca. Poduzmite sljedeće korake za zdravlje srca:
Redovito vježbajte. Vaš liječnik vam može dati preporuke o tome koliko i koja vrsta tjelovježbe je najbolja za vas.
Hranite se zdravo. Odaberite zdravu prehranu s niskim udjelom masti, soli i šećera koja je bogata voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama.
Održavajte zdravu težinu. Prekomjerna tjelesna težina povećava rizik od razvoja srčanih bolesti.
Držite krvni tlak i kolesterol pod kontrolom. Promijenite stil života i uzimajte propisane lijekove za snižavanje visokog krvnog tlaka, dijabetesa i visokog kolesterola.
Nemojte pušiti. Ako vam je potrebna pomoć pri prestanku pušenja, razgovarajte sa svojim liječnikom o strategijama ili programima koji će vam pomoći.
Ako pijete, činite to umjereno. Za zdrave odrasle osobe to znači do jedno piće dnevno za žene i do dva pića dnevno za muškarce. Ako ne možete kontrolirati svoju konzumaciju alkohola, razgovarajte s liječnikom o programu za prestanak pijenja i kontroliranje drugih ponašanja povezanih sa zlouporabom alkohola.
Upravljajte stresom. Intenzivne emocije mogu utjecati na rad srca. Neki od načina za ublažavanje stresa su redovita tjelovježba, pridruživanje grupi podrške i isprobavanje tehnika opuštanja, poput joge.
Obavljajte sistematske preglede. Obavljajte redovite fizičke preglede i prijavite simptome bolesti liječniku.
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Vrlo rano je postala opsjednuta svojim izgledom, a uskoro je postala toliko opterećena vježbanjem i brojanjem kalorija da je počela izbjegavati druženja. Završila je u bolnici s dijagnozom bradikardije. Donosimo što je bradikardija, zašto nastaje i kako se liječi.
Dani Fernandez (25), s poremećajima prehrane bori se od tinejdžerske dobi. Bila je toliko opsjednuta brojanjem kalorija i vježbanjem da je došla do točke u kojoj bi se osjećala “krivom” što se nije stalno kretala i povećavala metriku na svom fitness trackeru, piše South West News Service. “Cijenila sam sebe ovisno o tome koliko sam vježbala. Osjećala sam da moram zaslužiti hranu sagorijevanjem što više kalorija”, rekla je Fernandez, koja je prvi put razvila poremećaj nakon što joj je rečeno da je izgubila previše kilograma da bi igrala nogomet kada je imala 15 godina. Prisiljavala sam se na hodanje 45 minuta dnevno uz ostale vježbe unatoč bolovima. “Stopala su me jako boljela jer sam toliko vježbala i hodala”, rekla je. Izbjegavala je obiteljska okupljanja i druženja kako ne bi prekinula svoju agresivnu rutinu brojanja kalorija i vježbanja. Svakog dana se sve više izolirala.
Ubrzo je zbog svog opsesivnog ponašanja završila u bolnici, a imala je samo 15 godina. “Imala sam srčane smetnje, probadalo me u prsima”, prisjetila se. “Dijagnosticirali su mi bradikardiju i zahvaljujući liječenju, spasili su mi život”, rekla je. “Sada provodim nekoliko sati čitajući bez osjećaja krivnje i znam da se ne moram stalno kretati. Krećem se kako bih bila zdrava i osjećala se dobro, a ne da bih trošila kalorije. Više se ne važem često i konačno se osjećam slobodno”, rekla je Fernandez.
Možda te zanima…
Ella Dvornik otvoreno progovorila o svom poremećaju s prehranom
Psiha i seks
Što je bradikardija?
Bradikardija je prespor rad srca. Ono što se smatra presporim radom srca prvenstveno ovisi o dobi i fizičkom stanju. Stariji ljudi, na primjer, skloniji su bradikardiji. Općenito, za odrasle, broj otkucaja srca u mirovanju manji od 60 otkucaja u minuti (BPM) kvalificira se kao bradikardija. Ima izuzetaka. Otkucaji srca mogu pasti ispod 60 otkucaja u minuti tijekom dubokog sna. Fizički aktivni odrasli (i sportaši) često imaju otkucaje srca u mirovanju sporije od 60 otkucaja u minuti.
Uzroci bradikardije
Tipično srce ima četiri komore — dvije gornje komore (atrije) i dvije donje komore (ventrikule). Unutar gornje desne komore srca (desni atrij) nalazi se skupina stanica koja se naziva sinusni čvor. Sinusni čvor je prirodni srčani stimulator. Proizvodi signal koji pokreće svaki otkucaj srca. Bradikardija se javlja kada se ti signali uspore ili blokiraju, piše Mayo Clinic. Uzroci bradikardije mogu biti:
Oštećenje srčanog tkiva povezano sa starenjem
Oštećenje srčanog tkiva zbog bolesti srca ili srčanog udara
Urođena srčana mana
Upala srčanog tkiva (miokarditis)
Komplikacije kod operacije srca
Nedovoljno aktivna štitnjača (hipotireoza)
Neravnoteža kemikalija u krvi, poput kalija ili kalcija
Ponavljane pauze u disanju tijekom spavanja (opstruktivna apneja za vrijeme spavanja)
Upalna bolest, poput reumatske groznice ili lupusa
Određeni lijekovi, uključujući sedative, opioide i lijekove koji se koriste za liječenje poremećaja srčanog ritma, visokog krvnog tlaka i određenih poremećaja mentalnog zdravlja.
Možda te zanima…
Petra Svrtan: ‘Od 13. godine borim se s poremećajem prehrane, sad je dosta!’
Dijeta
Rizični faktori za nastanak bradikardije
Sve što povećava rizik od srčanih problema može povećati rizik od bradikardije. Čimbenici rizika za bolesti srca uključuju:
Starija dob
Visoki krvni tlak
Pušenje
Teška uporaba alkohola
Ilegalna uporaba droga
Stres i tjeskoba
Promjene zdravog načina života ili liječenje mogu pomoći u smanjenju rizika od srčanih bolesti.
Simptomi bradikardije
Prespori otkucaji srca mogu uzrokovati nedovoljan protok krvi u mozgu. Simptomi bradikardije uključuju:
Umor ili osjećaj slabosti
Vrtoglavica ili ošamućenost
Zbunjenost
Nesvjestica (ili skoro nesvjestica)
Kratkoća daha
brz zamor prilikom vježbanja
Bol u prsima.
Možda te zanima…
Iznenadni srčani zastoj: Uzroci i kako pružiti prvu pomoć?
Zdravlje
Bradikardija kod pothranjenih pacijenta i razlika bradikardije i atletskog srca
Srčane komplikacije kod pothranjenih osoba su česte, ali reverzibilne nakon oporavka. “Pojedinci s teškim poremećajem prehrane možda su već svjesni svog niskog broja otkucaja srca, iako neki to pripisuju ‘sportskom srcu’. Bez obzira na to što te osobe često vježbaju pa čak mogu biti i na višoj atletskoj razini, bradikardno srce i atletsko srce razlikuju se. Nizak broj otkucaja srca kod pacijenata s poremećajem prehrane nije rezultat atletske kondicije, već njihovog stanja pothranjenosti.
Jedan od načina kako razlikovati ta dva stanja je da se pacijenta zamoli da se blago napregne. Pacijenti s bradikardijom kao sekundarnom pothranjenošću pokazat će abnormalno povišen broj otkucaja srca (tahikardiju) uz minimalnu aktivnost, poput hodanja po sobi ili ustajanja iz ležećeg položaja, što neće biti slučaj kod osoba s atletskim srcem. Uz to, ultrazvučno snimanje srca pokazuje razliku. Nažalost, malo je liječnika dobro obučenih u razumijevanju poremećaja prehrane i prihvaćaju objašnjenje ‘atletskog srca’ zdravo za gotovo. U kombinaciji s drugim simptomima poremećaja prehrane, bradikardija zahtijeva daljnju procjenu”, navodi Acute Center For Eating Disorders & Severe Malnutrition.
Komplikacije uzrokovane bradikardijom
Moguće komplikacije bradikardije mogu uključivati:
Česte nesvjestice (sinkopa)
Srčani zastoj (u ekstremnim slučajevima)
Možda te zanima…
Fibrilacija atrija je ozbiljna srčana aritmija, kako je prepoznati i liječiti
Zdravlje
Bradiaritmija
Bradiaritmije su poremećaji srčanog ritma uzrokovani abnormalno sporim srčanim ritmom, manjim od 50 otkucaja u minuti. Dijele se na trajne i prolazne. Trajne nastaju zbog srčanih bolesti, a prolazne su uzrokovane upotrebom određenih lijekova, poremećajem elektrolita ili infekcija. Većina asimptomatskih i prolaznih bradiaritmija ne zahtjeva liječenje, kod težih oblika ugrađuje se elektrostimulator srca (pacemaker).
Posljedice bradikardije
Najčešće posljedice neliječene bradikardije su česte nesvjestice potaknute nemogućnošću srca da pumpa dovoljno krvi te smrt koja je posljedica iznenadnog srčanog zastoja. Osobe u čijim obiteljima postoji povijest iznenadne srčane smrti trebale bi otići na pretrage budući da je većina srčanih bolesti nasljedna.
Liječenje bradikardije
Granična ili povremena bradikardija možda neće zahtijevati liječenje. Teška ili dugotrajna bradikardija može se liječiti na nekoliko načina. Na primjer, ako nuspojave lijekova uzrokuju spor rad srca, tada se režim uzimanja lijekova može prilagoditi ili prekinuti. U mnogim slučajevima, pacemaker može regulirati srčani ritam, ubrzavajući otkucaje srca prema potrebi, piše Heart.org
Prevencija bradikardije
Bradikardiju mogu uzrokovati određeni lijekovi, osobito ako se uzimaju u velikim dozama, stoga je važno uzimati sve lijekove prema uputama. Iako se bradikardija obično ne može spriječiti, pružatelji zdravstvenih usluga preporučuju strategije za smanjenje rizika od razvoja bolesti srca. Poduzmite sljedeće korake za zdravlje srca:
Redovito vježbajte. Vaš liječnik vam može dati preporuke o tome koliko i koja vrsta tjelovježbe je najbolja za vas.
Hranite se zdravo. Odaberite zdravu prehranu s niskim udjelom masti, soli i šećera koja je bogata voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama.
Održavajte zdravu težinu. Prekomjerna tjelesna težina povećava rizik od razvoja srčanih bolesti.
Držite krvni tlak i kolesterol pod kontrolom. Promijenite stil života i uzimajte propisane lijekove za snižavanje visokog krvnog tlaka, dijabetesa i visokog kolesterola.
Nemojte pušiti. Ako vam je potrebna pomoć pri prestanku pušenja, razgovarajte sa svojim liječnikom o strategijama ili programima koji će vam pomoći.
Ako pijete, činite to umjereno. Za zdrave odrasle osobe to znači do jedno piće dnevno za žene i do dva pića dnevno za muškarce. Ako ne možete kontrolirati svoju konzumaciju alkohola, razgovarajte s liječnikom o programu za prestanak pijenja i kontroliranje drugih ponašanja povezanih sa zlouporabom alkohola.
Upravljajte stresom. Intenzivne emocije mogu utjecati na rad srca. Neki od načina za ublažavanje stresa su redovita tjelovježba, pridruživanje grupi podrške i isprobavanje tehnika opuštanja, poput joge.
Obavljajte sistematske preglede. Obavljajte redovite fizičke preglede i prijavite simptome bolesti liječniku.
[/gpt
