Glavni odbor SDP-a mogao bi u subotu pružiti potporu Zoranu Milanoviću za još jedan predsjednički mandat, što bi značilo da će aktualni predsjednik najkasnije do subote najaviti svoju drugu kandidaturu za Pantovčak. U SDP-u vlada uvjerenje da Milanovića ne može poraziti nijedan kandidat HDZ-a te da bi mu problem mogao predstavljati samo netko nov i neočekivan, a javnosti poznat i uspješan.
Ovo je scenarij koji očekuju brojni članovi vodstva SDP-a s kojima smo jučer razgovarali, ističući da ne postoji nikakva prepreka da SDP za tri dana, prvo na sjednici Predsjedništva, a potom i na sjednici Glavnog odbora, ponovno stane iza Zorana Milanovića. Isti izvori navode kako je subotnja sjednica Glavnog odbora idealna prilika za takvu formalnost jer stranka nakon nje ulazi u unutarstranačke izbore koji se održavaju sredinom rujna, kada se bira i novi predsjednik, novo vodstvo te novi članovi Glavnog odbora.
Sklad u SDP-u
Zoran Milanović prvi je put objavio svoju želju za predsjedničkom funkcijom 17. lipnja 2019. godine. Otprilike mjesec i pol dana kasnije, tadašnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović najavila je svoj reizbor. Milanovićeva najava ovog tjedna signalizirala bi da je preduhitrio HDZ-ove kandidate, što neki u SDP-u vide kao poruku da mu nije stalo tko će mu se suprotstaviti.
Svi naši sugovornici iz SDP-a složni su u davanju potpore Milanoviću za još jedan mandat, naglašavajući da bi taj potez trebao povući vodstvo stranke “u odlasku”. Bez obzira na to tko će biti novi predsjednik stranke, imena koja se spominju kao potencijalni nasljednici Peđe Grbina nisu protiv toga da stranka ponovno podrži Milanovića.
Jedini koji javno iskače iz tog razmišljanja je europarlamentarac SDP-a Tonino Picula, no za njega se čuje da se ne namjerava kandidirati za novog predsjednika SDP-a. Pružanjem potpore Milanoviću za još jedan mandat, Piculi se smanjuje mogućnost kandidiranja za predsjednika države.
– Može, ali dogodilo bi mu se isto što i Milanu Bandiću. Bio bi odmah izbačen iz stranke – rekao nam je jedan član vodstva SDP-a. S druge strane, u SDP-u su podijeljeni kada se otvori tema kolike su Milanoviću šanse za novu pobjedu. Neki smatraju da mu je odluka da bude kandidat SDP-a za premijera bez davanja ostavke na predsjedničku dužnost štetila. Još više ih smatra da je za vrijeme predsjedničkog mandata izgubio znatan dio lijevog biračkog tijela, kao i birače centra nezadovoljne njegovim koketiranjem s desnicom, posebno s Domovinskim pokretom tijekom kampanje za parlamentarne izbore. Drugi ga pak drže favoritom, ne videći trenutno nijedno ime koje bi ga moglo pobijediti. U vrhu stranke postoje uvjerenja da Milanovića ne može pobijediti nijedan kandidat kojeg podržava HDZ, što dodatno potvrđuje činjenica da od promjene Ustava i uvođenja parlamentarnog sustava nikada na Pantovčak nije došao netko iz političke opcije koja je na vlasti u državi.
– Najveća prijetnja za Milanovića bila bi pojava novog i neočekivanog kandidata, uspješnog i javnosti dobro poznatog. U tom slučaju bio bi u popriličnom problemu, ali takvog kandidata zasad nema na vidiku – rekao je izvor iz vrha SDP-a. Smatra i da su svi izazivači Zorana Milanovića već debelo zakasnili, što njemu ide u prilog.
HDZ-ovci neće izaći sa svojim kandidatom prije nego riješe unutarstranačke izbore 13. srpnja. Jedini koji je za sada istaknuo kandidaturu za predsjedničku utrku je bivši europarlamentarac Mislav Kolakušić. Sličnu ideju u medijima podgrijava bivša zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić, dok je Možemo svoje unutarstranačke izbore, na kojima bi izabrali kandidata, najavljivali prije gotovo godinu dana. Kada će se ti izbori održati, još uvijek je nepoznato, a očito je da nemaju jakog kandidata koji bi se suprotstavio Milanoviću jer bi ga već istaknuli. Unutar Možemo se još razmišlja je li bolje ići u tu utrku sa ženom, pa se spominje Ivana Kekin, ili s Milanovićevim antipodom, zastupnikom Damirom Bakićem. Neizvjesno je i što će učiniti vladajući Domovinski pokret. Hoće li imati jakog kandidata i podijeliti glasove na desnici, što se dogodilo Kolindi Grabar Kitarović sa Škorom, ili će ovog puta, s obzirom na zajedništvo u vlasti, odlučiti pomoći HDZ-u.
Kandidati za šefa stranke
Sjednica Glavnog odbora SDP-a u subotu mogla bi biti još zanimljivija ako na njoj bude objavljena i koja kandidatura za predsjednika ili predsjednicu SDP-a, čime Siniša Hajdaš Dončić više ne bi bio usamljen u utrci za prvog čovjeka stranke. Sjednica Glavnog odbora idealno je mjesto za takav potez. 2007. godine povukao ga je i sam Milanović kada se prvi put kandidirao za predsjednika SDP-a. U ovom trenutku nije poznato hoće li netko od potencijalnih kandidata slijediti tu logiku i tražiti simboliku u takvom potezu. Većina članova SDP-a s kojima smo razgovarali uvjerena je u kandidaturu aktualne političke tajnice stranke i zastupnice Mirele Ahmetović, dok se špekulira da ni gradonačelnik Ploča i liječnik Mišo Krstičević nije do kraja odustao od ambicije. Koprivnički gradonačelnik Mišel Jakšić nije javno izjavio da neće biti kandidat, iako rijetki vjeruju da će se konačno odlučiti na taj korak.
U SDP-u vlada uvjerenje da Milanovića ne može poraziti nijedan kandidat HDZ-a te da bi mu problem mogao predstavljati samo netko nov i neočekivan, a javnosti poznat i uspješan
