Nova studija povezuje tablete za spavanje s većim rizikom od razvoja demencije. Veza je pronađena samo kod bijelaca. Liječnici kažu da postoji mnogo nepoznanica u vezi između tableta za spavanje i rizika od demencije. Potrošnja hipnotika i sedativa u Hrvatskoj je već godinama u porastu, prema HALMED-u.
Studija, koja je objavljena u časopisu Journal of Alzheimer’s Disease, analizirala je podatke 3068 odraslih osoba u 70-ima (na početku studije) koje nisu imale demenciju. Pitali su ih o njihovoj upotrebi i učestalosti uzimanja tableta za spavanje, a potom su ih pratili 15 godina. Istraživači su otkrili da je 138 bijelih sudionika i 34 crna sudionika izjavilo da su uzimali lijekove za spavanje “često ili gotovo uvijek”, a naveden je širok raspon lijekova, uključujući antihistaminike, melatonin, valerijanu, antidepresive, antipsihotike, benzodiazepine i “Z-lijekove”, poput zolpidema.
Oni koji su izjavili da su uzimali lijekove za spavanje pet ili više puta mjesečno imali su značajno veći rizik od razvoja demencije – točnije 79 % veći. Međutim, poveznica je pronađena samo kod bijelih sudionika. Istraživači su zaključili: “Česta upotreba lijekova za spavanje bila je povezana s povećanim rizikom od demencije kod starijih bijelaca. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdili mehanizmi koji leže u pozadini.” Ako vi ili vaš partner koristite tablete za spavanje, razumljivo je da imate pitanja. Evo što trebate znati.
Možda te zanima…
Zavirili smo u Polikliniku u kojoj istražuju poremećaje spavanja
Zdravlje
Zašto bi tablete za spavanje mogle biti povezane s demencijom?
Važno je istaknuti da korelacija nije jednako uzročnost. Što znači da su istraživači pronašli vezu, ali mogao bi postojati sasvim drugačiji razlog zašto česti korisnici tableta za spavanje kasnije u životu imaju veći rizik od razvoja demencije. Međutim, ovo nije prva studija koja povezuje korištenje tableta za spavanje s većim rizikom od demencije. Dvije velike populacijske studije otkrile su da su i benzodiazepini (vrsta lijekova koji se koriste za tjeskobu i spavanje) i antikolinergici ( koriste za spavanje, zajedno s alergijama i prehladama, depresijom i visokim krvnim tlakom) povezani s većim rizikom od demencije kod ljudi koji su ih koristili dulje od nekoliko mjeseci. U obje studije rizik je bio veći što su ljudi dulje koristili te lijekove i što su doze bile veće.
No, postoji mnogo različitih lijekova za spavanje pa čak i širok raspon spomenut u ovoj studiji i svi oni djeluju malo drugačije, ističe dr. sc. Jamie Alan, izvanredni profesor farmakologije i toksikologije na Sveučilištu Michigan State. “Melatonin djeluje točno onako kako naš vlastiti melatonin djeluje u našem tijelu”, kaže ona. “Benzodiazepini i Z – lijekovi (benzodiazepinski lijekovi sličnog učinka kao benzodiazepini. Koriste se za kratkotrajno liječenje nesanice u odraslih.), poput Zolpidema djeluju tako što povećavaju aktivnost GABA kanala, koji je općenito neurodepresiv. Antihistaminici poput difenhidramina ili doksilamina djeluju tako da centralno blokiraju histaminske receptore kako biste se osjećali pospano”, objašnjava za Prevention.
Možda te zanima…
Znanstvenik koji boluje od nesanice: Kako izliječiti i one najgore oblike?
Zdravlje
Često korištenje lijekova za spavanje moglo bi uzrokovati trajne promjene u mozgu
Važno je napomenuti da je korištenje sredstava za spavanje u medicini spavanja kontroverzno. “Stalno razgovaram s pacijentima o lijekovima za spavanje”, kaže W. Christopher Winter, dr. med., neurolog i liječnik za medicinu spavanja s Charlottesville Neurology and Sleep Medicine i voditelj podcasta Sleep Unplugged. Na osnovnoj razini, lijekovi za spavanje djeluju kroz različite puteve u vašem tijelu kako bi vam pomogli da se osjećate sedirani, objašnjava.
“Spavanje i sedacija dvije su različite stvari, ali ljudi su sedaciju počeli povezivati sa snom”, kaže. Opetovano korištenje lijekova za spavanje tijekom noći moglo bi potencijalno uzrokovati trajne promjene u vašem mozgu, kaže dr. Winter. Općenito, “sredstva za pomoć pri spavanju često djeluju mijenjajući kemiju mozga neurotransmitere, a zdravlje mozga je složeno”, kaže Amit Sachdev, M.D., medicinski direktor na odjelu za neurologiju na Sveučilištu Michigan State. Dodaje: “Često ne znamo što godine izloženosti čine mozgu”.
