Elektroničke etikete (cijene) na policama trgovina robom široke potrošnje postaju pravilo u Španjolskoj, Italiji, Njemačkoj, Nizozemskoj…, pa nije čudno da taj trend, koji već godinama prate avio, autobusni i drugi prijevoznici, taksi službe, hoteli, booking agencije…, uvode i naši trgovci. Potrošači na izgled ni ne primjećuju razliku između papirnate i digitalne cijene na polici. No takva inovacija, tvrde upućeni, dovodi i do novog vala u maloprodaji, tzv. dinamičkog određivanja cijena pokretanog softverom umjetne inteligencije – što znači da bi se cijena nekih proizvoda dnevno mogla mijenjati i više desetaka puta – i na štetu potrošača, klikom miša, bez da radnici ručno zamjenjuju tisuće ‘papirića’ ispod svakog proizvoda.
Kad ‘navale’ turisti koji u nas se sve više hrane kupuju u trgovinama špecerajem – a zaobilaze preskupe morske restorane – ‘toploteke’ trgovaca poput Konzuma ili Interspara mogle bi tako znatno podići cijene pečene piletine, pljeskavica, kobasica, krumpirića, salate…, a kod toplotnih udara i voda, voće ili sladoled mogli bi se višestruko naplaćivati, ovisno o ponudi i potražnji. Tako bi se izbjegle i situacije u kojima se pokraj nedostatne radne snage događa da je za isti proizvod u katalogu ili na blagajni jedna cijena, a na policama druga.
– U Norveškoj, u trgovinama REMA 1000, cijene se mogu mijenjati i do 100 puta dnevno, a tijekom blagdana i više, samo jednim dodirom gumba kako bi se uskladile s konkurencijom – komentirali su ovih dana iz The Wall Street Journala za emisiju Marketplace. Sustav pokretan umjetnom inteligencijom mjeri, naime, i rizik isteka prehrambenih artikala na policama i određuje je li potrebno sniženje. Analizirajući čimbenike kao što su datumi prodaje, razine zaliha i obrasci potražnje, umjetna inteligencija osigurava da se cijene automatski prilagođavaju kako bi se optimizirala prodaja i smanjilo bacanje hrane, a ujedno i pratile navike kupaca. Točnim predviđanjem potražnje i prilagođavanjem cijena, trgovci, tvrdi se, mogu prodati kvarljivu robu prije isteka roka trajanja i tako smanjiti otpad od hrane u supermarketima za više od trećine.
VIDEO Pitali smo turiste u Splitu što misle o cijenama na Jadranu: ‘Iste su kao i u Francuskoj, a ovo nas je najviše iznenadilo’
Ova fleksibilnost ne samo da koristi potrošačima osiguravajući im najbolje moguće cijene, već i potiče povećani promet i lojalnost kupaca, ističe se. No jedan od potencijalnih nedostataka dinamičkog određivanja cijena je nedostatak jasnoće u vezi s referentnim cijenama. Potrošači ne mogu biti sigurni dobivaju li zaista dobru ponudu, posebice kada se cijene stalno mijenjaju, a još jedna briga povezana s određivanjem cijena temeljenim na umjetnoj inteligenciji je i rizik od cjenovne diskriminacije određenih demografskih skupina potrošača, jer ne mora neki proizvod biti popularan na svim područjima jednako.
– Svrha uvođenja elektroničkog prikaza cijena je digitalizacija s ciljem pojednostavljenja operativnih procesa, smanjenja potrošnje papira i osiguravanja veće točnosti i brzine prikaza cijena – kažu iz Lidla Hrvatska, koji se među prehrambenim trgovinama u nas prvi u potpunosti digitalizirao. Kažu kako cijene prilagođavaju tržišnim uvjetima, uzimajući u obzir strategiju pružanja najboljeg omjera cijene i kvalitete. – Elektronički prikaz cijena donosi niz benefita za poslovanje – uštedu vremena i povećavanje efikasnosti, preciznost i dosljednost prikaza cijena te doprinos zaštiti okoliša kroz smanjenje upotrebe papira – objašnjavaju.
A slično kažu i iz Konzuma. Tvrde kako kontinuirano ulažu u digitalizaciju i razvoj najboljih tehnoloških rješenja, a jedno od njih su i elektronske cijene, koje su već uveli u nekoliko prodavaonica. – Planiramo širu upotrebu te tehnologije u budućnosti, ne s ciljem dinamičkog mijenjanja cijena, koje nemamo namjeru uvoditi, već isključivo kako bismo našim zaposlenicima olakšali svakodnevni rad i kupcima omogućili još bolje iskustvo kupnje – poručili su.
Cijena stanova bi napokon mogle pasti? Ministarstvo sprema novi plan, objavljeni detalji
Vaš preglednik ne omogućava pregled ovog sadržaja.
Stručnjak za trgovinu Drago Munjiza pojašnjava kako elektroničke cijene najveći svjetski trgovački lanci uvode prvenstveno zbog dva razloga: uštede na satima rada djelatnika u trgovini i smanjenja grešaka kod označavanja cijena u dućanima. – Veliki formati trgovina imaju i do 25 tisuća artikala na zalihi, pa su razlike u cijenama na policama i blagajnama, posebice u vrijeme čestih promjena cijena zbog inflacije, moguće zbog ljudskih propusta i velikog obima posla. Osim toga, mijenjati cijene fizički na policama zahtijeva veliki broj radnih sati za utrošiti. Samo uvođenje elektroničkih cijena nije jeftino, pa ga trgovci gledaju kao investiciju koja smanjuje troškove rada koji su iza nabavne vrijednosti robe drugi najveći trošak, a budući da su ljudski resursi u današnje vrijeme ograničeni, bilo kakva vrsta automatizacije i digitalizacije poslovanja olakšava organizaciju rada u trgovini – napominje Munjiza.
Smatra kako bi i potrošači i dobavljači mogli pozdraviti takve promjene i vidjeti ih kao napredak u poslovanju, ako bi primijetili da su trgovine urednije i posloženije, a greške u cijenama na samim prodajnim mjestima smanjene. – Sam sistem digitaliziranih cijena nije prvenstveno zamišljen zbog dnevnog mijenjanja cijena zbog visoke inflacije budući da je zaživio kod najvećih trgovaca u svijetu i Europi za vrijeme deflacije i/ili stagnacije cijena, međutim, sigurno je da olakšava preciznije i brže mijenjanje cijena na dnevnoj bazi. I kod naših trgovaca se u inflatorno vrijeme cijene mijenjaju gotovo dnevno, posebno na svježoj robi, a takvu praksu koriste i prodavači na tržnicama oduvijek, tako da možemo zaključiti da su sudionici u trgovini upoznati s učincima inflacije kao i čestog mijenjanja cijena zbog velikih skokova u ponudi i potražnji pojedinih artikala, a digitalizaciju tog procesa bi mogli doživjeti kao kvalitetniju i precizniju uslugu, a ne nedopuštenu trgovačku praksu – budući da je politika formiranja cijena zakonom dopuštena na gotovo svim artiklima u dućanima – tvrdi Munjiza.
Ekonomski analitičar Damir Novotny podsjeća kako dinamičko utvrđivanje i prikazivanje cijena sukladno trenutačnom odnosu ponude i potražnje nije novost na tržištu. – Postoji u brojnim segmentima fizičke maloprodaje i osobito na digitalnom B2C tržištu. Najbolji primjeri su niskobudžete zrakoplovne kompanije i digitalne platforme za pružanje taxi usluga, poput Ubera i Bolta, ali i brojne internetske trgovine. Benzinske crpke u Njemačkoj uobičajeno svoje cijene prilagođavaju ponudi i potražnji. Cijene mijenjaju dva puta dnevno i o tome obavještavaju kupce putem velikih display panela na ulazima u crpku. Kupci u tom smislu mogu birati crpku koja nudi povoljniju cijenu goriva, dok veliki maloprodajni lanci koji prodaju proizvodne svakodnevne široke potrošnje eksperimentiraju s potpunom digitalizacijom već više od jednog desetljeća – ističe Novotny.
S obzirom na veliki broj artikala u maloprodajnim objektima, dinamičko određivanje cijena nije pak moguće bez potpune digitalizacije s uključenim elementima umjetne inteligencije, domeće. – Amazon je u Berlinu prije nekoliko godina otvorio svoju prvu fizičku, potpuno digitaliziranu prodavaonicu u Njemačkoj, ali kupci nisu bili osobito zadovoljni. Veliki francuski lanac Carrefour ima razvijene fizičke prodavaonice manjeg formata bez posade, potpuno samoposlužne – nabraja naš sugovornik te dodaje kako u digitaliziranim prodavaonicama maloprodajni lanci putem svojih aplikacija omogućuju kupcima uvid u cijene, ali ta razina transparentnosti je vrlo skupa i veliko je pitanje koliko može biti korisna potrošačima. Zbog visoke razine penetracije digitalnih, a osobito mobilnih tehnologija moguće je da će se dinamičko određivanje i digitalno prikazivanje cijena proširiti i na našem tržištu. No problem su visoki troškovi uvođenja ovakvih sustava, osobito kod maloprodajnih lanaca koji nude tisuće artikala u svojim prodavaonicama.
S druge strane, i sada svjedočimo različitim cijenama istih trgovaca u različitim formatima i lokacijama trgovina u Hrvatskoj, a ne samo u odnosu na zemlje u okruženju, što ovisi i o visokoj stopi inflacije te promjenama cijena uzduž nabavnog lanca i akumuliranja logističkih troškova. – Geografija hrvatskog maloprodajnog tržišta izaziva različite logističke troškove. Također je potražnja za istim proizvodima različita između turističkog i kontinentalnog dijela tržišta. U tom smislu je moguće postojanje razlika u cijenama za iste artikle, jer postoji mogućnost da su neki artikli, naročito oni s dugim rokovima trajanja, nabavljeni ranije po nižim cijenama – objašnjava Novotny te dodaje kako se taj strukturni problem ne može riješiti dinamičnim cijenama niti digitalizacijom prikazivanja cijena sve dok postoje relativno visoke stope inflacije kakvu danas vidimo na hrvatskom tržištu.
Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, kaže kako primjer Lidla, koji je u Hrvatskoj već počeo primjenjivati digitalne cijene govori da ćemo se kao potrošači morati navikavati na to. – Trgovci slobodno formiraju cijene i niti jedan zakon ih ne ograničava u tome, tako da će – i ako se budu nekoliko puta dnevno mijenjale – to sve biti sve u skladu sa zakonom i mi kao potrošači nećemo moći reagirati na to – tvrdi Knežević. Činjenica je, naime, da je trgovac u Hrvatskoj slobodan mijenjati cijene sukladno vlastitoj poslovnoj politici te slobodnoj tržišnoj ekonomiji, dokle god je konačna cijena određene robe jasno, vidljivo i čitljivo istaknuta u skladu s propisanim Zakonom o zaštiti potrošača i Pravilnikom o načinu isticanja maloprodajne cijene, pa bila ona i digitalna. Knežević smatra kako će digitalne cijene biti i svojevrsna pomoć potrošačima jer će im biti jasno o kojoj se cijeni radi vidjet će ju ispod proizvoda. Sada često imaju problema s cijenama jer je na polici ili na proizvodu jedna cijena, a na blagajni druga i dolazi do nesporazuma kod plaćanja.
– A te cijene će biti od pomoći i trgovcima koji se pravdaju da ne stignu promijeniti cijene kad su akcije od tjedna do tjedna i uvijek na drugim proizvodima – ističe ona. No bit će, dodaje, problema s katalozima koji su sada većini starijih potrošača orijentacija za kupnju jer ako se budu primjenjivale digitalne cijene, cijene u katalozima neće biti mjerodavne i dovodit će potrošače u zabludu. – Budući da potrošnja u Hrvatskoj raste već 26 mjeseci, potrošači bi trebali početi manje kupovati i tako smanjivati ukupnu potrošnju, pa će onda i cijene morati padati, jer će roba ostati na policama neprodana, a onda će digitalne cijene biti od velike pomoći potrošačima, jer će se moći brzo mijenjati – zaključila je Knežević.
‘MRTVU ŽENU OSTAVE NA ULICI’
Njemica preminula, tijelo ostavili. Šokirani zastupnik: ‘Ljudi, gdje mi to živimo? Što je ovo? Gdje je policija, sustav?’
ŽUTI METEOALARM
Tuča i grmljavina pogodili dijelove Hrvatske: ‘Počelo je odjednom padati, voda je tekla niz ulicu’
Ritam zdravlja
Osjetili ste preskakanje srca ili ubrzan puls? Ovo morate znati o aritmijama
Amerika, Europa, Hrvatska
Oporavak iz snova: Broj 1 razlog zašto su investitori sad u euforiji
Prevaranti u Hrvatskoj imaju novi trik kako doći do podataka sa osobne i tekućeg računa
