“Ovim pravilnikom propisuju se opća pravila koja se odnose na korištenje zajedničkih prostora u zgradi, dopuštenu razinu buke u korištenju posebnih dijelova zgrade, sprečavanje skupljanja otpada u posebnim dijelovima zgrade, satnicu kućnog mira, kao i odstupanja u iznimnim slučajevima, obveze vlasnika stanova koji iznajmljuju svoje stanove te druga pitanja” kažu u Ministarstvu za Zakon o upravljanju i održavanju zgrada. Ovim odredbama se uvode stroža pravila koja imaju za cilj poboljšati uvjete života, osigurati sigurnost i očuvati estetski izgled zgrada, a sve to uz veću odgovornost suvlasnika i upravitelja.
Naime, Pravilnik o kućnom redu u zgradama regulira više-manje sve – od načina otvaranja prozora do zabrane istresanja posteljine kroz iste. Oni koji stan iznajmljuju, imena i kontakt najmoprimaca moraju dostaviti predstavniku stanara, a ako netko ima balkon, terasu ili lođu na uličnom pročelju, ne smije postavljati tendu, roloe ili sjenilo, osim ako natpolovična većina suvlasnika ne odluči da cijela zgrada ima identične.
Novi Zakon je na snagu stupio u prosincu prošle godine te je njime propisano da će sam kućni red uvelike odrediti Ministarstvo, a na upraviteljima zgrada je da ga, u roku od 180 dana od stupanja na snagu spomenutog zakona, “postavi u obliku zidne ploče na vidljivu mjestu u zajedničkom prostoru zgrade”. Sve dijelove zgrada suvlasnici moraju “koristiti pažnjom dobrog gospodara”, a o svojim “posebnim dijelovima” voditi brigu kako ne bi nastala šteta drugim suvlasnicima.
PIŠE DRAGAN BAGIĆ
Nažalost, obnova obrazovnih zgrada neće pogurati i istraživanja
INTERVJU
Josip Atalić: ‘O svojim zgradama bi, kao o autima, trebali znati osnovne informacije’
Nadalje, prema novom kućnom redu cvijeće i biljke na balkonima, terasama ili lođama moraju biti u posudama koje zadržavaju vodu i osigurane od pada, a zalijevanje se mora obaviti tako da voda ne curi na pročelje ili pločnik. Bacanje predmeta, trešenje posteljine ili prolijevanje tekućina kroz prozore i balkone sada je zabranjeno, kao i ostavljanje prozora zajedničkih prostora otvorenima po kiši ili ispod nule. Tende i sjenila na uličnim pročeljima dopušteni su samo uz suglasnost većine suvlasnika o jedinstvenom izgledu.
Osim toga, regulira se i buka. Radnim danom mir je obavezan od 15 do 17 sati i od 22 do 7 sati, a vikendom i blagdanima od 13 do 17 sati te od 22 do 9 sati. Zabave su dopuštene jednom godišnje uz najavu dva dana unaprijed, ali ne smiju trajati iza ponoći. Radovi se također najavljuju dva dana prije, uz informaciju o vrsti i trajanju, i zabranjeni su noću – od 22 do 7 sati radnim danom, odnosno do 9 sati vikendom. Ulazna vrata zgrade moraju biti stalno zatvorena i osigurana, a u hodnicima i zajedničkim prostorima zabranjeno je ostavljanje bicikla, skutera, smeća ili drugih stvari koje ometaju prolaz ili ugrožavaju sigurnost. Iznimno, suvlasnici mogu odrediti mjesta za bicikle i kolica, uz osiguran prolaz od najmanje 120 cm i poštivanje pravila pristupačnosti i protupožarne zaštite. Zajedničko dvorište ne smije služiti za trajno skladištenje materijala, parkiranje koje ometa prolaz ili pranje vozila.
Novi detalji vezani uz Pravilnik o kućnom redu odnose se na kažnjavanje onih koji ga budu kršili. Ako netko od suvlasnika primijeti da se kućni red krši, može to dokumentirati na prikladan način – primjerice fotografijom ili videom – i potom pokrenuti prikupljanje potpisa ili glasanje putem e-maila. Da bi sve bilo valjano, potpisi moraju biti potkrijepljeni dokazom identiteta ili kvalificiranim elektroničkim potpisom, a odluka o povredi smatra se potvrđenom kada je podrži više od polovice suvlasnika.
POSTPOTRESNA ISKUSTVA
Hrvatska bi mogla uvesti seizmološke certifikate za mehaničku otpornost i stabilnost zgrada
kršenje bi vas moglo koštati
Od zabrane vožnje nedjeljom do propuštanja krava: Otkrijte najbizarnija prometna pravila na svijetu
Nakon što se utvrdi da je kućni red prekršen, upravitelj zgrade dolazi na scenu. Na zahtjev bilo kojeg suvlasnika, on šalje opomenu onome tko pravila ne poštuje, a to mora učiniti u roku od deset radnih dana. Ako je riječ o nečemu što traje duže vremena, poput stalnog ostavljanja smeća u hodniku, u opomeni se navodi rok do kada problem treba biti riješen. Ne ispuni li se taj rok, može uslijediti nova opomena.
Zanimljivo je da stanari međuvlasničkim ugovorom mogu dogovoriti i novčane kazne za one koji ne poštuju kućni red. Ako takva klauzula postoji, upravitelj može onome tko u dvije godine dobije tri opomene uz treću, ali i svaku sljedeću opomenu, naplatiti naknadu. Visina te naknade kreće se između 50 i 500 eura, ovisno o tome što su suvlasnici zajedno odlučili, a novac ide ravno u zajedničku pričuvu zgrade. Da bi se kazna naplatila, potrebna je potvrda natpolovične većine suvlasnika. Sve opomene koje upravitelj izda bilježe se u Registar zajednica suvlasnika, no one ne ostaju tamo zauvijek – brišu se nakon dvije godine od upisa.
>> FOTOGALERIJA Pogledajte luksuzni Penthouse kojeg prodaje poznati hrvatski par
nekad i sad
Anja Šovagović-Despot danas slavi rođendan: Evo kako se domaća glumica mijenjala tijekom godina
ZVJEZDANA ISTINA
Ne ispuštaju krpu iz ruke: Ljudi rođeni u ovih 5 horoskopskih znakova totalni su čistunci
STROŽI KUĆNI RED
Ovo su nova pravila u zgradama: Nema pranja auta, a velika promjena stiže i oko proslava
Odlična lokacija
Ključni trendovi: Vraćamo se u prošlost i bježimo od gradske vreve
Šokantne brojke
Čak 13% žena u Hrvatskoj uopće ne ulažu u vlastitu budućnost
Bašić: Ako suvlasnici ne donesu godišnji plan upravljanja zgradom, pričuva može skočiti i na 150 eura mjesečno
