Nedvojbeno je da je jedan od uzroka stradavanja oštećenika na radu činjenica da je u trenutku stradavanja bio u teškom pijanom stanju, u koje se sam doveo. Međutim, prema Zakonu o zaštiti na radu navedena činjenica ne utječe na odgovornost njegova poslodavca, navodi se, između ostalog, u nepravomoćnoj presudi zagrebačkog suda direktoru tvrtke D. P. (45), inženjeru građevine zaduženom za mjere zaštite na radu u navedenoj tvrtki.Za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti počinjeno iz nehaja, osuđen je na šest mjeseci uvjetnog zatvora uz rok kušnje od dvije godine. To znači da neće u zatvor ako u tom periodu ne počini novo kazneno djelo.Teretili su ga da je 27. travnja 2018. oko 16,00 sati u Zagrebu, na gradilištu u Ulici Križnog puta kao odgovorna osoba propustio organizirati i provoditi zaštitu na radu pa je tako radnika M. M., znajući da nije osposobljen za poslove s posebnim uvjetima rada, rasporedio ga na rad na visini. Pri tome nije osigurao propisanu opremu i radnu platformu radi sprečavanja pada radnika s visine, a nije ni organizirao provjeru jesu li radnici na gradilištu pod utjecajem alkohola. Zbog svega toga nitko nije primijetio da je radnik M. M. za vrijeme rada u teškom pijanom stanju pri koncentraciji od najmanje 2,86 g/kg alkohola u krvi niti ga je tko udaljio s mjesta rada. U takvom stanju i bez stručne osposobljenosti, propisane opreme, osigurane radne platforme i zaštitne ograde M. M. je postavljao oplatu za AB ploču poda na visini od 3,5-4 metra između podruma i prizemlja objekta. U jednom trenutku izgubio je ravnotežu i pao na pod. U padu je zadobio više fraktura i hematoma koji su okvalificirani kao teška ozljeda.Direktor je na ispitivanju odbacio krivnju. Tvrdio je da kobnog dana uopće nije bio na tom gradilištu. – Što se tiče zaštitnih pojaseva tzv. opasača, siguran sam da su se oni nalazili na gradilištu, a druga je stvar da li su ih radnici i koristili. Naime, općepoznato je da ih radnici nevoljko upotrebljavaju jer im oni otežavaju kretanje na gradilištu – tvrdio je direktor. Njegove tvrdnje da je, prema Pravilniku o zaštiti na radu, provjeru alkoholiziranosti radnika trebao vršiti šef gradilišta, sud je odbacio. Naime, u pravilniku stoji odredba da provjeru jesu li radnici trijezni treba činiti ovlaštenik poslodavca za provođenje mjera zaštite na radu, a jedini ovlaštenik u vrijeme događaja bio je upravo direktor.- Tog sam dana došao na gradilište zajedno s ostalim radnicima. Radno vrijeme mi je trebalo biti do 16.30 sati. Na gradilištu je bio poslovođa, no direktor nije. Od zaštitne opreme koristio sam zaštitnu kacigu za glavu, radne cipele te radno odijelo. Radio sam na I. etaži zgrade u izgradnji, gdje sam s ostalim radnicima postavljao drvene oplate za betoniranje tzv. tregere. Oko 16,00 sati sam zajedno s kolegom počeo postavljati poprečne tregere i zbog vlastite nepažnje stao na poprečni treger koji nije bio postavljen na potporni stup. Pao sam s visine od oko četiri metra na beton. Osjetio sam jaku bol u nozi i kratko izgubio svijest – prisjećao se ozlijeđeni radnik. Dodao je da je u tvrtki bio zaposlen kao pomoćni radnik te nije bio osposobljen za samostalan rad na siguran način.- Mislim da je uzrok mom padu bila i nedostatnost zaštite na gradilištu. Konkretno, nitko mi nije dao zaštitni pojas tzv. opasač, niti sam ga vidio na gradilištu, te na mjestu na kojem sam radio neposredno prije pada nije bila postavljena nikakva zaštitna skela ni mreža – smatrao je radnik. – Točno je da sam u trenutku pada bio pod utjecajem alkohola, ali nisam pio na poslu ni za radnog vremena, već noć prije događaja, kada sam popio pola litre žestokog pića – tvrdio je.Vještak zaštite na radu u svom je nalazu i mišljenju zaključio je da je tvrtka, čiji je direktor optužen, na gradilištu obavljala poslove postavljanja oplate s radnicima koji nisu stručno osposobljeni i zdravstveno sposobni za te poslove, bez zaštitne opreme za rad na visini, te bez pisano utvrđenog postupka provjere da li je radnik pod utjecajem alkohola.Odmjeravajući izrečenu kaznu zatvora sud je kao olakotne okolnosti okrivljeniku uzeo činjenicu da je dosad neosuđivan, te da je otac jednog maloljetnog djeteta, dok otegotnih nije bilo.
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Nedvojbeno je da je jedan od uzroka stradavanja oštećenika na radu činjenica da je u trenutku stradavanja bio u teškom pijanom stanju, u koje se sam doveo. Međutim, prema Zakonu o zaštiti na radu navedena činjenica ne utječe na odgovornost njegova poslodavca, navodi se, između ostalog, u nepravomoćnoj presudi zagrebačkog suda direktoru tvrtke D. P. (45), inženjeru građevine zaduženom za mjere zaštite na radu u navedenoj tvrtki.Za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti počinjeno iz nehaja, osuđen je na šest mjeseci uvjetnog zatvora uz rok kušnje od dvije godine. To znači da neće u zatvor ako u tom periodu ne počini novo kazneno djelo.Teretili su ga da je 27. travnja 2018. oko 16,00 sati u Zagrebu, na gradilištu u Ulici Križnog puta kao odgovorna osoba propustio organizirati i provoditi zaštitu na radu pa je tako radnika M. M., znajući da nije osposobljen za poslove s posebnim uvjetima rada, rasporedio ga na rad na visini. Pri tome nije osigurao propisanu opremu i radnu platformu radi sprečavanja pada radnika s visine, a nije ni organizirao provjeru jesu li radnici na gradilištu pod utjecajem alkohola. Zbog svega toga nitko nije primijetio da je radnik M. M. za vrijeme rada u teškom pijanom stanju pri koncentraciji od najmanje 2,86 g/kg alkohola u krvi niti ga je tko udaljio s mjesta rada. U takvom stanju i bez stručne osposobljenosti, propisane opreme, osigurane radne platforme i zaštitne ograde M. M. je postavljao oplatu za AB ploču poda na visini od 3,5-4 metra između podruma i prizemlja objekta. U jednom trenutku izgubio je ravnotežu i pao na pod. U padu je zadobio više fraktura i hematoma koji su okvalificirani kao teška ozljeda.Direktor je na ispitivanju odbacio krivnju. Tvrdio je da kobnog dana uopće nije bio na tom gradilištu. – Što se tiče zaštitnih pojaseva tzv. opasača, siguran sam da su se oni nalazili na gradilištu, a druga je stvar da li su ih radnici i koristili. Naime, općepoznato je da ih radnici nevoljko upotrebljavaju jer im oni otežavaju kretanje na gradilištu – tvrdio je direktor. Njegove tvrdnje da je, prema Pravilniku o zaštiti na radu, provjeru alkoholiziranosti radnika trebao vršiti šef gradilišta, sud je odbacio. Naime, u pravilniku stoji odredba da provjeru jesu li radnici trijezni treba činiti ovlaštenik poslodavca za provođenje mjera zaštite na radu, a jedini ovlaštenik u vrijeme događaja bio je upravo direktor.- Tog sam dana došao na gradilište zajedno s ostalim radnicima. Radno vrijeme mi je trebalo biti do 16.30 sati. Na gradilištu je bio poslovođa, no direktor nije. Od zaštitne opreme koristio sam zaštitnu kacigu za glavu, radne cipele te radno odijelo. Radio sam na I. etaži zgrade u izgradnji, gdje sam s ostalim radnicima postavljao drvene oplate za betoniranje tzv. tregere. Oko 16,00 sati sam zajedno s kolegom počeo postavljati poprečne tregere i zbog vlastite nepažnje stao na poprečni treger koji nije bio postavljen na potporni stup. Pao sam s visine od oko četiri metra na beton. Osjetio sam jaku bol u nozi i kratko izgubio svijest – prisjećao se ozlijeđeni radnik. Dodao je da je u tvrtki bio zaposlen kao pomoćni radnik te nije bio osposobljen za samostalan rad na siguran način.- Mislim da je uzrok mom padu bila i nedostatnost zaštite na gradilištu. Konkretno, nitko mi nije dao zaštitni pojas tzv. opasač, niti sam ga vidio na gradilištu, te na mjestu na kojem sam radio neposredno prije pada nije bila postavljena nikakva zaštitna skela ni mreža – smatrao je radnik. – Točno je da sam u trenutku pada bio pod utjecajem alkohola, ali nisam pio na poslu ni za radnog vremena, već noć prije događaja, kada sam popio pola litre žestokog pića – tvrdio je.Vještak zaštite na radu u svom je nalazu i mišljenju zaključio je da je tvrtka, čiji je direktor optužen, na gradilištu obavljala poslove postavljanja oplate s radnicima koji nisu stručno osposobljeni i zdravstveno sposobni za te poslove, bez zaštitne opreme za rad na visini, te bez pisano utvrđenog postupka provjere da li je radnik pod utjecajem alkohola.Odmjeravajući izrečenu kaznu zatvora sud je kao olakotne okolnosti okrivljeniku uzeo činjenicu da je dosad neosuđivan, te da je otac jednog maloljetnog djeteta, dok otegotnih nije bilo.
[/gpt
