Vrt imam već sedam godina, otkad sam u mirovini on mi je neka vrsta hobija i rekreacije, uživam provoditi vrijeme u njemu, priča nam Petar Božić, korisnik jednog od gradskih vrtova na zagrebačkoj Savici. Pedeset četvornih metara površine dobio je na korištenje od Grada, neobrađenu zemlju punu kamenja koju je kroz godine do danas pretvorio u pravu malu zelenu oazu. Vrt je trebalo preštihati nekoliko puta i obogatiti zemlju, a već je prve godine u ljeto i jesen imao plodove u rukama, kaže Petar Božić.
POGLEDAJTE VIDEO: Zaštitite svoj vrt bez kemikalija
Naime, Petar tijekom cijele godine provodi vrijeme u vrtu, osim u najhladnijim mjesecima, kad mu to vremenski uvjeti ne dopuštaju.
Nova sezona radova počinje već u ožujku, kad se kreće s prvim čišćenjem vrta, štihanjem gredica i sadnjom povrća. Neke biljke od jeseni su uspjele preživjeti sve vremenske uvjete, pa Petar bere povrće i kad se čini da je vrt potpuno opustošen.
– Zimu su unatoč niskim temperaturama od jeseni preživjele prokulice, koraba, celer, kelj, raštika, luk i kupus, koji se mogu brati i jesti i tijekom hladnih mjeseci. Neke biljke su dvogodišnje, pa se mogu ostaviti u zemlji i ponovno će cvjetati.
Nakon što se iskoriste biljke za ukusne ručkove i salate, Petar će ih izvaditi i ostatke premjestiti u kompostište na proces razgradnje.
Sije se često na prozoru
– Krajem veljače i početkom ožujka sijem sjeme paprike, patlidžana, tikvice, krastavca i sličnih biljaka u toplom prostoru na svjetlu, što je u stanu najčešće na prozoru. Posude za sijanje sjemena nisu određene, ona samo mora biti pet, šest centimetara visine te da se u nju može staviti zemlja. Ispod zemlje na dnu posude je važno probiti malene rupice da može odlaziti voda. Na zemlju zatim stavljam sjeme koje prekrijem s centimetar zemlje i pošpricam lagano s vodom. Sjeme tad pustim samo da klija. Posude mogu biti raznih oblika, a često se koriste kartoni za jaja, prazne role toaletnog papira, boce, čaše te sličan papirnati i plastični materijal – objašnjava Petar pa dodaje kako nema potrebe dodatno zalijevati zemlju sa sjemenjem jer je vlaga u zemlji dovoljna da ono klija.
Kad iznikne, može se zalijevati malo češće, jednom do dva puta tjedno, posebno u prostorijama koje imaju grijanje kroz cijeli dan, koje može isušiti zemlju.
Nakon klijanja, sve se presađuje u veću posudu
– Potrebno je okvirno deset dana do dva tjedna da sjeme klija, nakon čega raste, presađuje se u veću posudu te je spremno za presadnju u vanjski vrt u svibnju, kad prođu mrazevi i postane osjetno toplije.
Dok biljke klijaju u toplini, potrebno je izvršiti pripremu vrta.
– Vrt prije štihanja treba očistiti od starih biljaka i nepotrebnih stvari koje se nakupe na površini zemlje tijekom zimskih mjeseci. Od ručnih alata trebat će vam motika, štihača, grablje i škare, a postoje i strojevi koji štihaju vrt. Okvirno tjedan dana mi treba za ručno štihanje cijeloga vrta od 50-ak kvadrata, a može se i štihati tijekom jeseni, kako bi se vrt bolje pripremio za proljeće.
Štihanje, kopanje i oranje potrebni su zemlji kako bi se nanovo izmiješala i obogatila hranjivim tvarima.
– U poljoprivrednim apotekama može se naći dehidrirano organsko gnojivo koje obogaćuje zemlju, a zemlji se dodaje i kompost koji pripremam u vrtu. Od početka jeseni do kraja proljeća prikupljam biootpad iz kućanstva i nosim ga u kompostište koje imam u vrtu. Ljuske od jajeta, talog od kave, zeleni čaj, riblji ostaci, pepeo, ocat i mnoštvo drugih namirnica i ostataka odlični su za kompost, koji će obogatiti zemlju za novu sezonu. Svakih nekoliko dana nosim biootpad koji prikupljaju svi ukućani u kompostište u vrtu – govori nam Petar.
Koristi se i kompost
Sadržaj komposta treba se ponekad pomiješati, a u njega osim biootpada i zelenih biljnih dijelova ide i pokošena trava, kao i usitnjeno drvo popularno nazvano smeđom masom. U smeđu masu ubrajaju se i suho sijeno, suho lišće, piljevina, karton, papir te celulozne maramice. Omjer zelene i smeđe mase trebao bi u kompostištu biti okvirno 1:2, no o tome ovisi i vrsta materijala koja se koristi.
Kupovno gnojivo i kompost Božić dodaje u vrt nakon štihanja zemlje, kad formira nove gredice radi racionalnog trošenja. Vrt od 50-ak kvadrata može podijeliti u okvirno deset gredica, između kojih je potrebno ostaviti stazice kako bi se kasnije moglo lakše pristupiti bilju i njegovim plodovima.
– Na gredicama se formiraju rupice i kanalići u koje ću staviti sjeme ili sadnice, pa u njih ide i mješavina zemlje s hranjivim tvarima za biljke, kompostom i gnojivom. Hranjive tvari ne stavljam na cijeli vrt, nego kako dolazi vrijeme za sadnju pojedine biljke, tako i nahranim zemlju u kojoj će ona rasti.
Tijekom ožujka malo je biljaka koje se sade izravno u zemlju, no ipak ih ima.
– Neki dan sam posadio sjeme boba ravno u zemlju, kao i grašak. Njima odgovara hladnija temperatura, a uz njih se mogu sijati i neke salate. Grašak i bob će se moći brati krajem lipnja, a pri sadnji i rasporedu gredica mora se posebno paziti na biljke koje su dobri i loši susjedi.
Kako objašnjava, ako se jedna pored druge stave biljke koje su loši susjedi, međusobno će si ometati rast i neće izrasti u oblik koji se očekuje.
Važno je unaprijed napraviti plan sadnje
– Najbolje je napraviti plan sadnje unaprijed u ovo doba godine, kao i označiti gredice kako kasnije ne bi došlo do pomutnje među vrstama i kako bi vrt mogao doseći svoj vrhunac na ljeto.
Gradski vrt odlična je rekreativna poljoprivreda, priča nam Petar, koji tijekom ljetnih i jesenskih mjeseci sa svojom obitelji uživa u kušanju plodova svoga rada. U svom vrtu kroz sezonu uzgaja mnogo različitog voća i povrća, poput krastavaca, tikvica, cikle, mrkve, luka, kelja, prokulica, smokve, malina, kupina, krušaka i slično.
Vlasnici vrtova međusobno si pomažu, dijele alat, savjete, ali i prirodnu hranu koju uzgajaju mjesecima.
Plodova ima dovoljno za užu i širu obitelj, kao i za bogatu zimnicu koja donosi vitamine i minerale kroz prirodne namirnice tijekom cijele zime.
– Rajčice, čije sam sjeme sadio u ožujku, proklijale su u stanu, izrasle u snažne biljke s plodovima tijekom ljeta te postale zdrava i ukusna zimnica koju svi jedemo do nove sadnje. Iako je vrt malen, za obitelj i zdravlje je dovoljan jer donosi bogatstvo tijekom cijele godine.
Dok biljke klijaju u toplini, potrebno je izvršiti pripremu vrta. Čisti se od starih biljaka te se štiha.
U utorak, 14. ožujka potražite drugi prilog o začinskom bilju i mikropovrću. Tu su savjeti stručnjaka i vodič kako korak po korak uživati u začinima i mikropovrću na vlastitom balkonu usred gradske gužve. Stvorite uz nas vlastitu zelenu oazu.
Već u srijedu uz tiskano izdanje 24sata darujemo treći dio serijala Moj kućni vrt o uzgoju povrća na balkonu.
U četvrtak u četvrtom dijelu donosimo sve o radovima koji se obavljaju u travnju.
Najčitaniji članci
