Radovan Fuchs već drugi put u svojoj karijeri predstavlja nacrt zakona o visokom obrazovanju koji bi trebao urediti sveučilišta u Hrvatskoj, a na prvo čitanje nacrt izgleda kao da je direktno usmjeren na zagrebačko Sveučilište, odnosno na uređenje institucije koju je Damir Boras sa suradnicima od 2014. srozao ispod 500 najboljih sveučilišta u svijetu. No u stvaranje nacrta nije uključio i studentske predstavnike pa je nastala pobuna, poziva se na prosvjed, a piše se i peticija. Iz nacrta zakona izostavljeni su psihološka pomoć, konzultacije i mentorstvo. Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu prvi je podijelio svoje nezadovoljstvo, no iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja kažu da to što zbor tvrdi nije istina.- Predstavnici Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu usporedili su čl. 88 aktualnog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokog obrazovanja s prijedlogom novog zakona, i za sva prava koja nisu pobrojana u prijedlogu novog zakona zaključili da su ukinuta, zaboravljajući pri tome da su ta prava zagarantirana drugim zakonima i propisima. Tako je nemoguće zamisliti nastavni proces bez konzultacija, a pravo studenata na konzultacije jasno je definirano statutima sveučilišta. Rad studentskih udruga zagarantiran je Zakonom o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama, dok je pravo studenata na zdravstvenu zaštitu, bilo u mjestu prebivališta ili mjestu boravišta, definirano Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju. Čini nam se da bi umjesto obmanjivanja i neosnovanog strašenja studentske populacije, Studentskom zboru Sveučilišta u Zagrebu bilo korisnije napraviti adekvatnu analizu postojećih problema i uputiti prijedloge eventualno bolje regulacije – kažu iz sindikata koji je sudjelovao u izradi nacrta.Neven Pintarić iz Hrvatskog studentskog zbora kaže da o svemu treba razgovarati.- Dakle, ovaj zakon, kao i svi ostali, trebao bi se naslanjati na druge zakone, propise i Ustav. On je i dobar i loš, odnosno ima dijelova koji su super, ali ima i ovih dijelova o studentskom predstavništvu i pravu glasa o kojima treba razgovarati. Mi smo bili na sastanku s Ministarstvom i, iako su slušali, rekli su nam da sve prijedloge dodamo u e-savjetovanju. Nama je problem što nismo odlučujuće tijelo pa u raspravi o ovom zakonu možemo sudjelovati kao pojedinci – objašnjava Pintarić.Za studente, problem je i što je u novom zakonu definirano da redovni student ne može imati obrt ili biti zaposlen na ugovor o radu. Radi se, naime, o manjem broju studenata koji su istovremeno zaposlenici javnih visokih učilišta. Pa uz plaću imaju i studentske olakšice, poput subvencioniranog prijevoza i prehrane u menzi.No takav prijedlog će “zakačiti” i studente završnih godina te apsolvente, koji se najčešće na određeno zapošljavaju na svojim prvim poslovima.Također će se ticati i studenata koji pokreću startupove, najčešće u IT industriji.Gordan Gledec, trenutačni dekan FER-a, kaže kako je normalno da studenti koji imaju prihode iz takvih izvora nemaju prava kao i redovni studenti: “Problem je što je u trenutačnom zakonu to siva zona i odnosi se na rad od 8 do 16 sati, a tako više nitko ne radi. S jedne strane, student može biti sposoban i u slobodno vrijeme stvarati svoju tvrtku, ali ne može onda i dobivati novce za studij, odnosno ne može im država sve plaćati”.- Mi predlažemo da se to uredi tako da studenti, npr. s FER-a koji otvaraju startupove, mogu biti redovni studenti jer taj fakultet nema izvanredni program, ali da se onda odreknu subvencije na hranu i studiranje – govori Pintarić.Važno je naglasiti kako se ova odredba neće odnositi na povremeni rad preko student-servisa. Ako odluče ući u redovni posao, svoj status redovnog trebat će prebaciti u status izvanrednog studenta, poručuju iz ministarstva.Uzbuna se digla i zbog toga što u trenutačnom nacrtu nije definirano studentsko pravo na izbor rektora i dekana te sudjelovanja u akademskom odlučivanju. Dekani s kojima smo razgovarali upozoravaju da to pravo treba definirati, ali i ozbiljno o njemu porazgovarati.- Trenutačno imaju 16 posto udjela u odlučivanju, što nije loše. Loše je to što je izlaznost na studentske izbore dva posto. To znači da ne predstavljaju studente, nego usku kliku – govori nam jedan od dekana. Drugim riječima, s malom izlaznošću na studentske izbore, studentski predstavnici ne zastupaju interese svih studenata, lakše se probijaju oni podobni i u strankama, pa slučajevi kao što je to slučaj Mihovila Miokovića nisu rijetkost.- Lagano ih je kupiti i to se i događa. Trebamo studentsko tijelo koje zastupa svoje kolege, koje je izabrano od strane više studenata i koje će zaista zastupati njihove interese – zaključuju dekani.Podsjetimo kako prijedlog Zakona nije dobio podršku Sveučilišta u Zagrebu. Rektorski zbor dao je zeleno svjetlo, a nakon odobrenja drugih nadležnih ministarstava kreće i e-savjetovanje. Zastupnici će o zakonu odlučivati u dva čitanja, a hoće li ga izglasati do ljeta, kako je predviđeno Nacionalnim planom oporavka, tek treba vidjeti.
