Trgovački sud u Zagrebu za 20. ožujka zakazao je novo ročište za prodaju 12.140 četvornih metara dvorišta bivše tvornice Dioki na zagrebačkom Žitnjaku po početnoj cijeni od 3,54 milijuna eura i po načelu “viđeno – kupljeno”. Tvorničko dvorište, prvotno procijenjeno na 4,37 milijuna eura, na četvrtoj javnoj dražbi prodavat će se usmenom dražbom, a razlučno pravo na toj nekretnini upisano je u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), luksemburške tvrtke APS Delta s.a. te jednog zagrebačkog odvjetničkog društva.
Nekretnina će se rješenjem o dosudi dosuditi kupcu koji ponudi najpovoljniju cijenu, ali može se dosuditi i kupcima koji su ponudili i nižu cijenu, ali ne i nižu od početne, ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku od 30 dana.
U rješenju o dosudi nekretnina sud će odrediti da će se nakon pravomoćnosti toga rješenja i nakon što kupac položi kupovninu, u zemljišnim knjigama upisati u njegovu korist pravo vlasništva na nekretnini te brisati prava i tereti na nekretninama koji prestaju njihovom prodajom. Nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi sud će donijeti zaključak o predaji nekretnina kupcu, čime i kupac stupa u posjed, navodi se u rješenju koje potpisuje sutkinja Vesna Sremac Šoštar.
Izgradnja petrokemijskoga kompleksa Diokija za proizvodnju organskih petrokemikalija i polimera započela je 1961., a proizvodnja je pokrenuta tri godine kasnije. S obzirom na blizinu nalazišta nafte i plina na kojima se proizvodnja temeljila te proširenje sisačke rafinerije, čime se osiguravala sigurna dobava sirovine, za lokaciju je bio izabran Žitnjak u Zagrebu, ističe se u Hrvatskoj tehničkoj enciklopediji.
Poduzeće je, dodaju, 2002. zapošljavalo oko 900 djelatnika i djelovalo je u sklopu Ine. Većinski mu je vlasnik 2004. postao Dioki holding AG sa sjedištem u Švicarskoj. Nakon što je kontrolu poslovanja nad INA-om 2009. preuzeo mađarski MOL, Dioki je bio upućen na druga tržišta za nabavu sirovina. Istodobno je ekonomska kriza dodatno produbila poteškoće u poslovanju poduzeća, što je dovelo do stečaja i prestanka proizvodnje na Žitnjaku 2011.
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Trgovački sud u Zagrebu za 20. ožujka zakazao je novo ročište za prodaju 12.140 četvornih metara dvorišta bivše tvornice Dioki na zagrebačkom Žitnjaku po početnoj cijeni od 3,54 milijuna eura i po načelu “viđeno – kupljeno”. Tvorničko dvorište, prvotno procijenjeno na 4,37 milijuna eura, na četvrtoj javnoj dražbi prodavat će se usmenom dražbom, a razlučno pravo na toj nekretnini upisano je u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), luksemburške tvrtke APS Delta s.a. te jednog zagrebačkog odvjetničkog društva.
Nekretnina će se rješenjem o dosudi dosuditi kupcu koji ponudi najpovoljniju cijenu, ali može se dosuditi i kupcima koji su ponudili i nižu cijenu, ali ne i nižu od početne, ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku od 30 dana.
U rješenju o dosudi nekretnina sud će odrediti da će se nakon pravomoćnosti toga rješenja i nakon što kupac položi kupovninu, u zemljišnim knjigama upisati u njegovu korist pravo vlasništva na nekretnini te brisati prava i tereti na nekretninama koji prestaju njihovom prodajom. Nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi sud će donijeti zaključak o predaji nekretnina kupcu, čime i kupac stupa u posjed, navodi se u rješenju koje potpisuje sutkinja Vesna Sremac Šoštar.
Izgradnja petrokemijskoga kompleksa Diokija za proizvodnju organskih petrokemikalija i polimera započela je 1961., a proizvodnja je pokrenuta tri godine kasnije. S obzirom na blizinu nalazišta nafte i plina na kojima se proizvodnja temeljila te proširenje sisačke rafinerije, čime se osiguravala sigurna dobava sirovine, za lokaciju je bio izabran Žitnjak u Zagrebu, ističe se u Hrvatskoj tehničkoj enciklopediji.
Poduzeće je, dodaju, 2002. zapošljavalo oko 900 djelatnika i djelovalo je u sklopu Ine. Većinski mu je vlasnik 2004. postao Dioki holding AG sa sjedištem u Švicarskoj. Nakon što je kontrolu poslovanja nad INA-om 2009. preuzeo mađarski MOL, Dioki je bio upućen na druga tržišta za nabavu sirovina. Istodobno je ekonomska kriza dodatno produbila poteškoće u poslovanju poduzeća, što je dovelo do stečaja i prestanka proizvodnje na Žitnjaku 2011.
[/gpt
