Od Španjolske do Venezuele, svaka zemlja ima svoje božićne tradicije koje su mnogima pomalo neobične.
Bilo da se radi o ukrašavanju božićnih drvca, blagdanskoj hrani ili darivanju, svaka od ovih zemlja ima neke neobične božićne tradicije od kojih su neke stare i po nekoliko stotina godina.
U Njemačkoj i Austriji se “slavi” Krampus
Krampus je strašni prijatelj Djeda Božićnjaka, stvorenje koje kažnjava nestašnu djecu tijekom blagdanskog razdoblja. Mitska zvijer, koja je dlakava, ima kopita i velike rogove, “slavi” se svake godine 5. prosinca u mnogim gradovima diljem Njemačke i Austrije na festivalu pod nazivom Krampusnacht, koji se često obilježava paradom u kojoj se stotine ljudi odijevaju u Krampuse i jure jedni druge ulicama piše The Independent.
Cjepanica koja jede i figurice koje vrše nuždu u Kataloniji
Postoji nekoliko neobičnih katalonskih tradicija, od kojih je jedna caga tio ili “cjepanica koja jede”. Dvanaest dana prije Božića, cjepanica, na koju ljudi nacrtaju nasmiješeno lice, stavlja se na blagovaonski stol. U cjepanicu svaki dan stavljaju voće, orahe i slatkiše prije nego što ju na Badnjak udaraju štapovima kako bi izašla sva hrana koju su u nju stavljali. Još jedan katalonski običaj je caganer, mala figurica koja vrši nuždu, a koja se tradicionalno stavlja u jaslice. Posljednjih godina, caganeri koji se prodaju u trgovinama i na božićnim sajmovima diljem regije predstavljaju slavne osobe, od poznatih političara do hollywoodskih zvijezdi.
Foto: Instagram
Caganer, mala figurica koja vrši nuždu
Rolanje do crkve u Caracasu
U Caracasu, glavnom gradu Venezuele, ljudi na ranojutarnje mise idu na rolama tijekom cijele sezone blagdana. Ceste su čak i zatvorene, posebno u jutarnjim satima između 16. prosinca i Badnjaka.
U Japanu se jede pržena piletina
Božić nije nacionalni praznik u Japanu , ali to ne sprječava veliki broj ljudi da ga slave. Za Djeda Božićnjaka, ili Santa Kurohsua, kažu da ima oči na potiljku kako bi pazio na zločestu djecu, dok se japanski božićni kolač obično sastoji od biskvita, šlaga i jagoda. Mnogi Japanci odlaze u poznati restoran brze hrane na ili oko Božića.
Sjećanje na mrtve u Portugalu
U Portugalu se ljudi prisjećaju preminulih članova obitelji tako što za Badnjak ili na božićno jutro, postavljaju dodatno mjesto na stolu za preminule. Običaj se zove consoda i smatra se da obitelji donosi sreću, a jedu obrok koji se sastoji od slanog bakalara, krumpira i niza regionalnih deserata piše The Independent.
Možda te zanima…
Dan mrtvih u Meksiku izgleda potpuno drugačije
Psiha i seks
Bacanje cipela u Češkoj
Tijekom Božića Čehinje lukavim trikom predviđaju svoj ljubavni život za iduću godinu. Neudane žene stoje leđima okrenute prema ulaznim vratima svog doma i bacaju cipele preko ramena. Ako je nakon bacanja vrh cipele usmjeren prema vratima, žena će vrlo vjerojatno planirati vjenčanje u sljedećih 12 mjeseci.
Skrivanje metli i krpa u Norveškoj
Norvežani smatraju da na Badnjak dolaze zli duhovi i vještice zbog čega skrivaju svoje metle i krpe prije spavanja kako bi se zaštitili.
Ukrašavanje božićnog drvca paukovom mrežom u Ukrajini
Ukrajinci svoja božićna drvca tradicionalno ukrašavaju lažnim paukom i paukovom mrežom. Običaj za koji se kaže da donosi sreću potječe iz bapske priče o siromašnoj ženi koja si nije mogla priuštiti ukrase da okiti svoje drvce. Probudila se na božićno jutro i otkrila da je pauk drvce prekrio svojom mrežom.
Foto: Unsplash
Ukrašavanje božićnog drvca paukovom mrežom
Na Grenlandu jedu kitovu kožu
Postoje dvije delicije – mattak (sirova kitova s potkožnim masnim tkivom) i kiviak (mala ptica njorka umota se u kožu tuljana, zakopa nekoliko mjeseci i pojede se nakon što fermentira).
Kićenje manga u Indiji
Indijci koji su kršćani (njih 2,3 %) odlaze na misu polnoćku i kite stabla manga i banana jer nemaju jelke i borove.
Koze su simbol Božića u Skandinaviji
Koza je tradicionalni skandinavski božićni simbol jer vjeruju da se duh koze pojavljuje prije blagdana kako bi se proslave ispravno provele. Jedno vrijeme, dok nisu počeli vjerovati u Djeda Božićnjaka, vjerovali su da koza donosi darove pa su danas mali jarčići napravljeni od slame popularni ukrasi za božićna drvca diljem Skandinavije piše The Independent.
Foto: Instagram
Koza je tradicionalni skandinavski božićni simbol
Možda te zanima…
Znakovi koji ukazuju da ste alergični na svoje božićno drvce i što napraviti kako biste ublažili alergiju
Zdravlje
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Od Španjolske do Venezuele, svaka zemlja ima svoje božićne tradicije koje su mnogima pomalo neobične.
Bilo da se radi o ukrašavanju božićnih drvca, blagdanskoj hrani ili darivanju, svaka od ovih zemlja ima neke neobične božićne tradicije od kojih su neke stare i po nekoliko stotina godina.
U Njemačkoj i Austriji se “slavi” Krampus
Krampus je strašni prijatelj Djeda Božićnjaka, stvorenje koje kažnjava nestašnu djecu tijekom blagdanskog razdoblja. Mitska zvijer, koja je dlakava, ima kopita i velike rogove, “slavi” se svake godine 5. prosinca u mnogim gradovima diljem Njemačke i Austrije na festivalu pod nazivom Krampusnacht, koji se često obilježava paradom u kojoj se stotine ljudi odijevaju u Krampuse i jure jedni druge ulicama piše The Independent.
Cjepanica koja jede i figurice koje vrše nuždu u Kataloniji
Postoji nekoliko neobičnih katalonskih tradicija, od kojih je jedna caga tio ili “cjepanica koja jede”. Dvanaest dana prije Božića, cjepanica, na koju ljudi nacrtaju nasmiješeno lice, stavlja se na blagovaonski stol. U cjepanicu svaki dan stavljaju voće, orahe i slatkiše prije nego što ju na Badnjak udaraju štapovima kako bi izašla sva hrana koju su u nju stavljali. Još jedan katalonski običaj je caganer, mala figurica koja vrši nuždu, a koja se tradicionalno stavlja u jaslice. Posljednjih godina, caganeri koji se prodaju u trgovinama i na božićnim sajmovima diljem regije predstavljaju slavne osobe, od poznatih političara do hollywoodskih zvijezdi.
Foto: Instagram
Caganer, mala figurica koja vrši nuždu
Rolanje do crkve u Caracasu
U Caracasu, glavnom gradu Venezuele, ljudi na ranojutarnje mise idu na rolama tijekom cijele sezone blagdana. Ceste su čak i zatvorene, posebno u jutarnjim satima između 16. prosinca i Badnjaka.
U Japanu se jede pržena piletina
Božić nije nacionalni praznik u Japanu , ali to ne sprječava veliki broj ljudi da ga slave. Za Djeda Božićnjaka, ili Santa Kurohsua, kažu da ima oči na potiljku kako bi pazio na zločestu djecu, dok se japanski božićni kolač obično sastoji od biskvita, šlaga i jagoda. Mnogi Japanci odlaze u poznati restoran brze hrane na ili oko Božića.
Sjećanje na mrtve u Portugalu
U Portugalu se ljudi prisjećaju preminulih članova obitelji tako što za Badnjak ili na božićno jutro, postavljaju dodatno mjesto na stolu za preminule. Običaj se zove consoda i smatra se da obitelji donosi sreću, a jedu obrok koji se sastoji od slanog bakalara, krumpira i niza regionalnih deserata piše The Independent.
Možda te zanima…
Dan mrtvih u Meksiku izgleda potpuno drugačije
Psiha i seks
Bacanje cipela u Češkoj
Tijekom Božića Čehinje lukavim trikom predviđaju svoj ljubavni život za iduću godinu. Neudane žene stoje leđima okrenute prema ulaznim vratima svog doma i bacaju cipele preko ramena. Ako je nakon bacanja vrh cipele usmjeren prema vratima, žena će vrlo vjerojatno planirati vjenčanje u sljedećih 12 mjeseci.
Skrivanje metli i krpa u Norveškoj
Norvežani smatraju da na Badnjak dolaze zli duhovi i vještice zbog čega skrivaju svoje metle i krpe prije spavanja kako bi se zaštitili.
Ukrašavanje božićnog drvca paukovom mrežom u Ukrajini
Ukrajinci svoja božićna drvca tradicionalno ukrašavaju lažnim paukom i paukovom mrežom. Običaj za koji se kaže da donosi sreću potječe iz bapske priče o siromašnoj ženi koja si nije mogla priuštiti ukrase da okiti svoje drvce. Probudila se na božićno jutro i otkrila da je pauk drvce prekrio svojom mrežom.
Foto: Unsplash
Ukrašavanje božićnog drvca paukovom mrežom
Na Grenlandu jedu kitovu kožu
Postoje dvije delicije – mattak (sirova kitova s potkožnim masnim tkivom) i kiviak (mala ptica njorka umota se u kožu tuljana, zakopa nekoliko mjeseci i pojede se nakon što fermentira).
Kićenje manga u Indiji
Indijci koji su kršćani (njih 2,3 %) odlaze na misu polnoćku i kite stabla manga i banana jer nemaju jelke i borove.
Koze su simbol Božića u Skandinaviji
Koza je tradicionalni skandinavski božićni simbol jer vjeruju da se duh koze pojavljuje prije blagdana kako bi se proslave ispravno provele. Jedno vrijeme, dok nisu počeli vjerovati u Djeda Božićnjaka, vjerovali su da koza donosi darove pa su danas mali jarčići napravljeni od slame popularni ukrasi za božićna drvca diljem Skandinavije piše The Independent.
Foto: Instagram
Koza je tradicionalni skandinavski božićni simbol
Možda te zanima…
Znakovi koji ukazuju da ste alergični na svoje božićno drvce i što napraviti kako biste ublažili alergiju
Zdravlje
[/gpt
