Lijekovi za Parkinsonovu bolest poznati kao agonisti dopamina mogu utjecati na ponašanje osobe, a u rijetkim slučajevima dovode do ovisnosti o kockanju te bi o tome pacijente trebalo informirati prije nego započnu terapiju.
Možda zvuči nevjerojatno, no istraživanje provedeno kroz 17 godina je potvrdilo da lijekovi za Parkinsonovu bolest mogu uzrokovati ovisnost o kockanju. Ovaj problem javit će se kod otprilike 2,2 do sedam posto osoba koje ih koriste što predstavlja veće šanse razvoja ovisnosti nego kod ostatka populacije. Iako je više istraživanja neuspješno tražilo uzrok veze između lijekova za Parkinsonovu bolest i ovisnosti o kockanju, pokazala su da bi liječnici svakako trebali upozoriti pacijente kojima propisuju ove lijekove jer je opasnost stvarna.
Sama dijagnoza i agonisti dopamina dovode do promjene ponašanja
Parkinsonova bolest uzrokuje odumiranje živčanih stanica koje proizvode dopamin, a lijekovi zvani agonisti dopamina aktiviraju receptore za dopamin tako što oponašaju funkciju dopamina, navodi WebMD. Dopamin prenosi signale među živčanim stanicama, a odgovoran je za održavanje koordiniranih pokreta mišića.
Razlog zašto ovi lijekovi uzrokuju ovisnost o kockanju nije potpuno jasan, ali se povezuje s oštećenom funkcijom u mezolimbičkom sustavu koji je uključen u procjenu rizika i nagrade. Međutim, iako je poznato da dopaminski agonisti mogu izazvati poremećaje ponašanja, važno je napomenuti da je i sama Parkinsonova bolest povezana s patološkim kockanjem, kao i s kompulzivnom kupovinom i prehranom.
Možda te zanima…
Parkinsonova bolest: Simptomi na koje trebaš obratiti pažnju i kako pomaže kurkuma
Zdravlje
Problem su razvili samo muškarci
Još jedna skupina znanstvenika je proučavala izvještaje o poremećajima patološkog kockanja uzrokovanim lijekovima koje je primila Španjolska farmakovigilancijska mreža. Istraživanje je pokazalo da je između 1983. i 2016. godine 15 pacijenata imalo poremećaj kockanja. Većina je imala Parkinsonovu bolest i liječena je pramipeksolom, ropinirolom, razagilinom ili rotigotinom, samostalno ili u kombinaciji s drugim dopaminskim agonistima. Pregled dostupnih informacija je pokazao:
Svi pacijenti su bili muškarci u dobi od 46 do 84 godine.
Poremećaji patološkog kockanja klasificirani su kao “ozbiljni”.
Najčešće prijavljeni lijek bio je pramipeksol (10 pacijenata), zatim različite kombinacije levodopa (četiri pacijenta) ili ropinirola (tri pacijenta).
Gotovo polovina ispitanika pokazala je potpuni oporavak nakon prestanka uzimanja sumnjivog lijeka. Autori ove studije zaključili su da su poremećaji kockanja rijetka, ali ozbiljna nuspojava dopaminskih agonista u liječenju Parkinsonove bolesti. Ipak, ovakvo otkriće ne znači da bi takve lijekove trebali izbjegavati jer je uvijek važno odvagnuti koristi i potencijalnu štetu koju lijek može izazvati.
Možda te zanima…
Aktivni sastojka lijeka protiv kašlja mogao bi pomoći u liječenju Parkinsonove bolesti
Zdravlje
