Svjetska zdravstvena organizacija je prije tri godine proglasila pandemiju koronavirusa, a iako se radi o teškom razdoblju, ipak postoje dobre lekcije koje nas je naučila.
Sredinom ožujka 2020. godine proglašena je globalna pandemija koronavirusa, a time je službeno i započeo period u kojem su se posao i zabava preselili u domove, a druženja ograničila samo na ukućane ili virtualne razgovore s bližnjima. S vremenom su znanstvenici stvorili cjepivo koje nam je omogućilo da se život polako počne odvijati kao nekada, no posljedice pandemije sigurno neće nestati još skoro.
Tri godine pandemije je iza nas. Svjetska zdravstvena organizacija zabilježila je preko 6,8 milijuna smrti, no kako piše Scientific American, procjenjuje se kroz brojna istraživanja i pregledne radove da je brojka zapravo duplo veća. U te smo tri godine naučili vrijedne lekcije o važnosti higijene i primjerice mentalnog zdravlja, ali i nekoliko važnih medicinskih saznanja koja nam mogu pomoći spriječiti još jednu pandemiju. Ovo su neke od njih.
mRNA cjepiva su sigurna, moćna i efikasna
Jedan od najvećih uspjeha odgovora na pandemiju bilo je brzo razvijanje djelotvornih cjepiva. Pandemija je bila prvi veliki izazov koji je zahtijevao uporabu mRNA tehnologije cjepiva koja se pokazala sigurnom i djelotvornom protiv teških oblika bolesti i smrti čak i kada je virus mutirao u nove varijante. Nedavna analiza neovisne istraživačke skupine Commonwealth Fund, koja se bavi pitanjima zdravstva, otkrila je da su u dvije godine nakon što su uvedena, u SAD-u cjepiva spriječila oko 18 milijuna hospitalizacija i tri milijuna smrti.
Maske su efikasne
Maske i obveze nošenja maski postale su politička tema tijekom pandemije, ali dokazi pokazuju da usporavaju širenje covida i drugih respiratornih bolesti. Na primjer, kako navodi Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), barem 10 studija do kraja 2021. godine je pokazalo da su nakon što su lokalne vlasti uvele obveze nošenja maski, stope infekcija smanjene. Najbolju zaštitu pružaju kvalitetne N95 i KN95 maske. Utjecajna publikacija iz veljače 2022. godine u izvješću Morbiditet i mortalitet CDC-a usporedila je ljude koji su bili pozitivni na covid i ljude koji nisu te procijenila njihove navike nošenja maski. Među 534 sudionika koji su prijavili vrstu maske, dosljedno korištenje obične tkanine kao maske smanjilo je vjerojatnost pozitivnog testiranja za 56 posto, nošenje kirurške maske smanjilo je vjerojatnost za 66 posto, a korištenje N95 ili KN95 smanjilo je vjerojatnost za 83 posto. Maske su najučinkovitije kada su dobro zatvorene, pravilno nošene i slojevite te kada se koriste u kombinaciji s drugim mjerama opreza.
Kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru je važna
Početkom 2020. nitko nije znao kako se virus širi, a CDC i druge zdravstvene agencije širom svijeta slale su pomiješane poruke. Sredstvo za dezinfekciju ruku postalo je opsesija, a ljudi su brisali namirnice ili ih ostavljali preko noći u garaži u karanteni. Istraživanja su uskoro potvrdila da se virus uglavnom širi zrakom, a ne dodirom površina. Ova spoznaja potaknula je interes za poboljšanje kvalitete zraka u zatvorenim prostorima kroz ventilaciju i filtraciju. Istraživanja su pokazala da stalna filtracija zraka visokoučinkovitim filterima za čestice (HEPA) može ukloniti većinu covid virusnih čestica u zraku i dramatično smanjiti izloženost. Učinak nije ograničen na covid, filtracija također uklanja druge virusne čestice iz zraka.
Genomski nadzor ključan je za praćenje evolucije virusa
SARS-CoV-2 nije statičan. Tijekom protekle tri godine, varijante poput delte koja je uzrokovala val bolesti i ozbiljnih simptoma 2021. godine te izuzetno zaraznog omikrona koji se brzo širio krajem 2021. i još uvijek je dominantna varijanta diljem svijeta, promijenile su tijek pandemije. Varijante se pojavljuju i padaju u dominaciji dok se međusobno natječu za širenje kroz populaciju, iako omikron podvarijante trenutno čine 99,9 % svih slučajeva.
Zemlje i zdravstvene agencije diljem svijeta su uspostavile genomski nadzor kako bi pratili nove zabrinjavajuće varijante. Temeljit nadzor ključan je za reagiranje na nove izazove pandemije, objašnjava Jarbas Barbosa, direktoru Panameričke zdravstvene organizacije koja koordinira regionalnu mrežu genomskog nadzora u Americi. “Izazov je održati interes za te napore čak i dok akutna faza pandemije jenjava”, dodao je i zaključio: “Dok učimo živjeti s ovim virusom, zemlje moraju održavati i dalje jačati nadzor. Rizik od novih varijanti je stvaran”.
