Postoji više naziva za ovaj blagdan diljem Hrvatske, a neki od njih su Brašančevo, Brešančevo, Božji dan, Božji don, Božji blagdan, Brošančevo… Naziv Brašančevo nastalo je od riječi brašno, od važnog sastojka kojim se mijesi tijesto i pravi kruh koji potom na Svetoj misi postaje Tijelo Kristovo, što je i davna simbolika te riječi u našim krajevima. U Dubrovniku i njegovoj okolici te na Pelješcu ovaj blagdan zovu Korosante (od tal. Corpo Sancto – u prijevodu Sveto Tijelo).
POGLEDAJTE VIDEO:
00:59
Video: 24sata/pixsell
Tijelovo ili Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove se obilježava u Katoličkoj crkvi svake godine deveti četvrtak nakon Uskrsa, a veže se za dva događaja koja su se zbila davno. Prvo je ukazanje augustinskoj redovnici sv. Julijani u 13. stoljeću.
– Augustinska redovnica sv. Julijana iz samostana kod Liegea u Belgiji imala je viđenje punog mjeseca na kojem je bila jedna tamna mrlja, ali ga nije mogla protumačiti. Nakon nekoliko dana molitve čula je glas koji joj je objasnio viđenje: ‘Mojoj Crkvi nedostaje jedno liturgijsko slavlje, koje bih htio osnovati. To je svetkovina najvećega i najsvetijega Oltarskog sakramenta. Trenutačno se ovog otajstva spominjete samo na Veliki četvrtak, ali i toga su dana glavni predmet razmatranja moja patnja i smrt; stoga želim ustanoviti još jedan, zaseban dan u kojem će taj sakrament slaviti svi kršćani’. Na osnovi ovog viđenja mjesni je biskup Robert de Thorote dao uvesti slavljenje ovog blagdana – objašnjavaju u Župi Sv. Petra i Pavla u Velikoj Gorici.
Drugi događaj zaslužan za obilježavanje Tijelova je euharistijsko čudo iz 1263. godine koje se dogodilo u mjestu Bolseni u Italiji. Tamošnji svećenik je tijekom Svete mise posumnjao u pretvaranje kruha i vina u tijelo i krv Kristovu pa je ubrzo posvjedočio čudu – dok je lomio posvećenu hostiju iz nje je potekla krv koja je curila po oltaru.
Foto: Instagram/Robert Anic/PIXSELL
Nakon ova dva čuda papa Urban IV. je 1264. godine Papinskom bulom utemeljio svetkovinu Tijelova.
Nešto slično čudi iz Bolsene zabilježeno je u Ludbregu 1411. godine, a krv Isusovu koja se tad pojavila čuvaju i dan danas u župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Ludbregu, u maloj ampuli. Za ovo čudo je papa Leon X izdao bulu 1513. godine. Danas Ludbreg obilaze vjernici iz cijelog svijeta kako bi vidjeli krv Isusovu.
– Iako nema nikakvih pisanih dokumenata, predaja govori da se samo godinu dana nakon posvete župne crkve u kapelici dvorca Batthyany 1411. zbio nesvakidašnji događaj. Za vrijeme bogoslužja, svećeniku koji je sumnjajući u istinitost riječi Pretvorbe ‘Ovo je tijelo moje’ i ‘Ovo je moja krv…’ u kaležu je nakon lomljenja hostije na tri dijela potekla prava krv. Zaprepašten i silno preplašen, svećenik je brzo završio svetu misu. Tekućinu iz kaleža pospremio je u staklenu posudicu, skrio, i o događaju šutio do kraja života. Tek na samrti javno je priznao što se dogodilo i ampulu s tekućinom predao na čuvanje svojoj subraći svećenicima u župnoj crkvi sv. Trojstva – opisano je na stranici Svetišta Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu.
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL – ILUSTRACIJA
– Glas o tome događaju brzo se pronio cijelim krajem. Narod je u sve većem broju počeo dolaziti u Ludbreg. Svi su željeli vidjeti taj opipljivi i svima vidljivi znak Božje prisutnosti u maloj staklenoj posudici. Predaja govori da su se od toga vremena u Ludbregu počela događati čudesna ozdravljenja na zagovor Presvetoj Krvi – pojasnili su.
Tijelovo se inače obilježava i posebnom procesijom koja je u 13. stoljeću krenula u Njemačkoj i ubrzo se proširila po drugim zemljama.
– Jedno od obilježja ovog blagdana je procesija u kojoj svećenik u pokaznici nosi posvećenu hostiju, a puk moli i pjeva. Prva takva procesija je održana u Kölnu sedamdesetih godina 13. stoljeća, a kasnije se proširila po cijeloj Crkvi. Dakle, svetkovinom Tijelova Crkva zahvaljuje Gospodinu za dar Euharistije, za stalnu prisutnost Isusa Krista u Presvetom Sakramentu. Najuzvišenije što mi katolici imamo jest upravo pretvorba kruha i vina u Tijelo i Krv Kristovu i njegovo blagovanje (pričešćivanje) pod svetom Misom – pojasnili su u Župi Sv. Petra i Pavla na svojoj internetskoj stranici.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
