Čak 73 posto hrvatskih srednjoškolaca probalo se kladiti, a njih 20 posto redovito se kladi i kocka u zemlji koja trenutno ima 50.000 ovisnika i rastući trend patološkog kockanja, upozoreno je u petak na stručno-znanstvenom skupu na splitskom Katoličkom bogoslovnom fakultetu.
Stručnjaci iz tog područja istaknuli su da nedostaje interdisciplinarnog dijaloga o ovisnosti o kocki koja, kao i svaka druga ovisnost, ima višestruke uzroke i posljedice na oboljelog, obitelj i širu zajednicu.
Kockanje mladih veći je i opasniji fenomen od kockanja uopće, upozorio je socijalni pedagog Toni Maglica ističući da kod nas najviše kockaju mladići u sportskom klađenju.
Nazvao je to “tihom pandemijom” koja je teško uočljiva, ali vrlo opasna i podsjetio na istraživanja koja pokazuju da se oko 73 posto srednjoškolaca probalo kladiti, dok se 20 posto mladića redovito kladi i kocka.
“U tom slučaju možemo govoriti o opasnim ponašanjima koja se mogu razviti u ovisnost”, kaže Maglica dodajući kako treba ograničiti broj kladionica i oglašavanja.
Podsjetio je da smo sličan problem prošli s alkoholom i pozvao građane na aktivizam – lobiranje, zagovaranje i objašnjavanje koliko je kockanje štetno i opasno.
Terapeutkinja Kluba liječenih ovisnika o kocki u Splitu Željka Radošević istaknula je važnost uključivanja obitelji u proces liječenja jer upravo obitelj prva inicira da se osobi koja ima problem s kockom pruži pomoć.
Pružanje pomoći se najčešće odvija u suradnji s bolnicama jer veliki broj osoba koje imaju problem s kockanjem razviju poteškoće u obliku anksioznosti i depresije, a nerijetko i poremećaja osobnosti.
Nakon tretmana koji traje oko mjesec dana članovi se javljaju u klub, gdje sljedećih tri do pet godina traje proces liječenja, uključujući i obitelj.
“Prilikom uključivanja obitelji u tretman često prepreke predstavljaju društvene predrasude i stigmatizacije, a i sama obitelj nerijetko stigmatizira svoga člana. Kao zajednica važno je da radimo na osvještavanju tog problema, da prepoznamo potrebe i osiguramo tretman ne samo osobi koja ima problem s kockanjem nego cijeloj obitelji”, rekla je Radošević.
Možda te zanima…
Svaka četvrta osoba u Hrvatskoj barem jednom proba neku drogu, a najčešće se koristi kanabis
Zdravlje
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Čak 73 posto hrvatskih srednjoškolaca probalo se kladiti, a njih 20 posto redovito se kladi i kocka u zemlji koja trenutno ima 50.000 ovisnika i rastući trend patološkog kockanja, upozoreno je u petak na stručno-znanstvenom skupu na splitskom Katoličkom bogoslovnom fakultetu.
Stručnjaci iz tog područja istaknuli su da nedostaje interdisciplinarnog dijaloga o ovisnosti o kocki koja, kao i svaka druga ovisnost, ima višestruke uzroke i posljedice na oboljelog, obitelj i širu zajednicu.
Kockanje mladih veći je i opasniji fenomen od kockanja uopće, upozorio je socijalni pedagog Toni Maglica ističući da kod nas najviše kockaju mladići u sportskom klađenju.
Nazvao je to “tihom pandemijom” koja je teško uočljiva, ali vrlo opasna i podsjetio na istraživanja koja pokazuju da se oko 73 posto srednjoškolaca probalo kladiti, dok se 20 posto mladića redovito kladi i kocka.
“U tom slučaju možemo govoriti o opasnim ponašanjima koja se mogu razviti u ovisnost”, kaže Maglica dodajući kako treba ograničiti broj kladionica i oglašavanja.
Podsjetio je da smo sličan problem prošli s alkoholom i pozvao građane na aktivizam – lobiranje, zagovaranje i objašnjavanje koliko je kockanje štetno i opasno.
Terapeutkinja Kluba liječenih ovisnika o kocki u Splitu Željka Radošević istaknula je važnost uključivanja obitelji u proces liječenja jer upravo obitelj prva inicira da se osobi koja ima problem s kockom pruži pomoć.
Pružanje pomoći se najčešće odvija u suradnji s bolnicama jer veliki broj osoba koje imaju problem s kockanjem razviju poteškoće u obliku anksioznosti i depresije, a nerijetko i poremećaja osobnosti.
Nakon tretmana koji traje oko mjesec dana članovi se javljaju u klub, gdje sljedećih tri do pet godina traje proces liječenja, uključujući i obitelj.
“Prilikom uključivanja obitelji u tretman često prepreke predstavljaju društvene predrasude i stigmatizacije, a i sama obitelj nerijetko stigmatizira svoga člana. Kao zajednica važno je da radimo na osvještavanju tog problema, da prepoznamo potrebe i osiguramo tretman ne samo osobi koja ima problem s kockanjem nego cijeloj obitelji”, rekla je Radošević.
Možda te zanima…
Svaka četvrta osoba u Hrvatskoj barem jednom proba neku drogu, a najčešće se koristi kanabis
Zdravlje
[/gpt
