Osim u bolnicama, vrtićima, školama te u privatnoj praksi, po nacrtu nove Mreže javnozdravstvene službe, logopedska i psihološka pomoć, i to bez uputnice ili angažmana obiteljskog liječnika, moći će se dobiti i u domovima zdravlja gdje se planira zaposliti 130 logopeda i 125 psihologa.
POGLEDAJTE VIDEO:
01:33
Koštana srž
|
Video: 24sata/pixsell
Ministarstvo zdravstva pri uspostavljanju nove Mreže primijetilo je sve veće potrebe za unaprjeđenjem i zaštitom mentalnog zdravlja, te povećanje razvojnih jezičnih poremećaja, na primarnoj razini zdravstvene zaštite.
Prema provedenim analizama procjenjuje se da ima dovoljno logopeda i psihologa koji će biti zainteresirani raditi u zdravstvenom sustavu i kako bi se u sljedeće dvije godine Mreža javne zdravstvene službe mogla popuniti.
Povećanje upisnih kvota
Ministarstvo zdravstva komunicira s Ministarstvom znanosti i obrazovanja radi povećanja upisnih kvota i za logopede i za psihologe s obzirom da će njihovo uključivanje biti potrebno na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite.
– Situacija s psiholozima je nešto složenija s obzirom da nakon završetka studija moraju odraditi vježbe i dobiti licencu za samostalan rad – istaknulo je Ministarstvo.
Ugovaranje psiholoških i logopedskih timova bit će omogućeno nakon donošenja Mreže javne zdravstvene službe koja je sada u javnoj raspravi.
Kako bi u međuvremenu premostili određeni nedostatak psihološke pomoći na razini domova zdravlja, Ministarstvo je u listopadu 2023. pokrenulo program osnaživanja mentalnog zdravlja u suradnji s domovima zdravlja i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.
Plaće ugovorenih psihologa i logopeda na primarnoj razini zdravstvene zaštite bit će financirane kroz ugovaranje usluga s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje koji također financira i program osnaživanja mentalnog zdravlja u domovima zdravlja.
Foto: Dreamstime_/ILUSTRACIJA
Psiholozima se povećava mogućnost rada u struci
Hrvatska psihološka komora zadovoljna je iskorakom ministarstva kojim se uvode psiholozi u sustav domova zdravlja.
Predsjednik Komore, Dejvid Zombori kaže kako su se psiholozi zbog nemogućnosti zapošljavanja u tim sustavima najčešće zapošljavali u civilnom sektoru, poput nevladinih udruga i slično. Od svih studenata koji završe psihologiju na jednom od sedam studija u Hrvatskoj njih oko 220 prijavi svoj vježbenički staž u Komoru.
Broj diplomiranih psihologa je veći od toga, što znači da ih dio ne obavlja vježbe, a prema Zakonu o psihološkoj djelatnosti moraju završiti program vježbeničkog staža kako bi mogli obavljati psihološku djelatnost.
– Prošle godine na studij psihologije upisalo se 308 psihologa, a ranijih godina upisne kvote bile su i manje. Svi upisani studenti ne završe studij, kao što ni svi psiholozi sa završenim studijem ne odaberu rad u struci – istaknuo je Zombori.
Od onih koji ostaju u struci, dio je raspoređen po zdravstvenom sustavu, dio u sustavu odgoja i obrazovanja te u sustavu socijalne zaštite.
Hrvatska psihološka komora ima nešto više od 4700 članova od kojih oko 2500 radi u navedena tri sustava, od čega je u zdravstvenom sustavu trenutno zaposleno oko 400 kliničkih psihologa i psihologa.
Foto: Dreamstime_/ILUSTRACIJA
Manjak logopeda
Logopedi se također slažu s prijedlogom, te upozoravaju da je u Hrvatskoj trenutno manjak logopeda. Zaposleno ih je oko 1000, no podaci Hrvatskog logopedskog društva pokazuju da se 50 posto njih nalazi u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.
– Vjerujemo da će se otvaranjem radnih mjesta po domovima zdravlja i taj dio regionalne dostupnosti riješiti – izjavila je predsjednica HLD-a Karolina Lice.
Postoje dva studija logopedije u Hrvatskoj: u Zagrebu i u Rijeci. Logopedske predmete mogu izvoditi samo magistri logopedije koji imaju odgovarajuća nastavna zvanja što je u skladu s načelima koja definira Europsko udruženje logopeda kao i Međunarodna udruga logopeda.
Lopopedsko društvo ističe kako bi povećanje kvota trebalo dogovoriti s fakultetima te osigurati ima li dovoljno kapaciteta za taj postupak.
– Nismo nikako za instant rješenja koja ne osiguravaju potrebnu razinu kvalitete budućih magistara logopedije niti da temeljne logopedske kolegije predaju stručnjaci drugih struka – izjavila je Lice.
Piše: Anja Perić
