Prema nedavnoj studiji o hrani bogatoj proteinima, uključujući govedinu i tofu, otkrivena je mikroplastika u gotovo 90 % uzoraka.
Istraživači iz Ocean Conservancyja i Sveučilišta u Torontu analizirali su više od desetak različitih vrsta proteina uključujući plodove mora, svinjetinu, piletinu, govedinu i tofu. Pronašli su mikroplastiku u gotovo 90 % uzoraka koje su testirali i procijenili da odrasli Amerikanac u prosjeku može konzumirati najmanje 11 tisuća čestica mikroplastike svake godine.
Po porciji, pohani škampi imali su najviše mikroplastike, a slijede ih plant based nuggetsi i pileći nuggetsi. Najmanje su imali pileća prsa, lungići i tofu. Budući da visoko prerađeni proizvodi poput pohanih škampa i pilećih nuggetsa sadrže znatno više čestica mikroplastike po gramu, istraživači sugeriraju da bi obrada hrane mogla biti izvor kontaminacije.
Zašto je ova studija važna?
Ovo istraživanje pridodaje sve većem broju dokaza o rasprostranjenosti mikroplastike u okolišu i našim tijelima. Istraživanjem je već dokazano da mikroplastike ima u vodi, voću i povrću, soli, šećeru, riži, mlijeku i pivu. Prema jednom istraživanju, odrasle osobe godišnje u prosjeku unesu oko 2000 čestica mikroplastike samo putem soli, a mikroplastiku također unosimo udisanjem.
Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je objavila izvješće o utjecaju mikroplastike na zdravlje. Međutim, kažu da je još prerano za donošenje bilo kakvih stvarnih zaključaka. “Iako još uvijek nemamo pojma koje su posljedice ovoga po ljudsko zdravlje, ako ih uopće ima, moramo ovo shvatiti ozbiljno jer je ovo problem koji ne nestaje sam od sebe, već će samo biti sve gori što više plastike koristimo i bacamo”, rekao je George Leonard, jedan od autora studije i glavni znanstvenik u Ocean Conservancyju, za The Washington Post.
Možda te zanima…
Mikroplastika prvi put nađena u krvi, ne zna se još kako će utjecati na zdravlje
Eko
Što se radi po pitanju mikroplastike?
“Ako želite odabrati nešto što u sebi nema plastike, zaista ne možete”, dodao je Leonard. Ipak, stručnjaci kažu da će se mikroplastika zadržati u okolišu ako ljudi nastave koristiti plastiku koja je dizajnirana da traje. “Dizajnirali smo te materijale da budu postojani stoljećima, ako ne i tisućljećima, tako da se to treba smatrati greškom u dizajnu”, rekao je Paul Anastas, direktor u Center for Green Chemistry and Green Engineering na Sveučilištu Yale. “Znamo kako dizajnirati polimere koji se bezopasno razgrađuju u okoliš, a ne u sitne čestice”, dodao je.
Ekološki prihvatljivije alternative plastici sve su popularnije. To uključuje materijale izrađene od recikliranih morskih trava i algi. Znanstvenici su također otkrili kako pomoću voštanih crva i gljivica razgraditi plastiku prije nego postane problem.
Možda te zanima…
Mikroplastika u ribama opasno prijeti zdravlju ljudi
Eko
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Prema nedavnoj studiji o hrani bogatoj proteinima, uključujući govedinu i tofu, otkrivena je mikroplastika u gotovo 90 % uzoraka.
Istraživači iz Ocean Conservancyja i Sveučilišta u Torontu analizirali su više od desetak različitih vrsta proteina uključujući plodove mora, svinjetinu, piletinu, govedinu i tofu. Pronašli su mikroplastiku u gotovo 90 % uzoraka koje su testirali i procijenili da odrasli Amerikanac u prosjeku može konzumirati najmanje 11 tisuća čestica mikroplastike svake godine.
Po porciji, pohani škampi imali su najviše mikroplastike, a slijede ih plant based nuggetsi i pileći nuggetsi. Najmanje su imali pileća prsa, lungići i tofu. Budući da visoko prerađeni proizvodi poput pohanih škampa i pilećih nuggetsa sadrže znatno više čestica mikroplastike po gramu, istraživači sugeriraju da bi obrada hrane mogla biti izvor kontaminacije.
Zašto je ova studija važna?
Ovo istraživanje pridodaje sve većem broju dokaza o rasprostranjenosti mikroplastike u okolišu i našim tijelima. Istraživanjem je već dokazano da mikroplastike ima u vodi, voću i povrću, soli, šećeru, riži, mlijeku i pivu. Prema jednom istraživanju, odrasle osobe godišnje u prosjeku unesu oko 2000 čestica mikroplastike samo putem soli, a mikroplastiku također unosimo udisanjem.
Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je objavila izvješće o utjecaju mikroplastike na zdravlje. Međutim, kažu da je još prerano za donošenje bilo kakvih stvarnih zaključaka. “Iako još uvijek nemamo pojma koje su posljedice ovoga po ljudsko zdravlje, ako ih uopće ima, moramo ovo shvatiti ozbiljno jer je ovo problem koji ne nestaje sam od sebe, već će samo biti sve gori što više plastike koristimo i bacamo”, rekao je George Leonard, jedan od autora studije i glavni znanstvenik u Ocean Conservancyju, za The Washington Post.
Možda te zanima…
Mikroplastika prvi put nađena u krvi, ne zna se još kako će utjecati na zdravlje
Eko
Što se radi po pitanju mikroplastike?
“Ako želite odabrati nešto što u sebi nema plastike, zaista ne možete”, dodao je Leonard. Ipak, stručnjaci kažu da će se mikroplastika zadržati u okolišu ako ljudi nastave koristiti plastiku koja je dizajnirana da traje. “Dizajnirali smo te materijale da budu postojani stoljećima, ako ne i tisućljećima, tako da se to treba smatrati greškom u dizajnu”, rekao je Paul Anastas, direktor u Center for Green Chemistry and Green Engineering na Sveučilištu Yale. “Znamo kako dizajnirati polimere koji se bezopasno razgrađuju u okoliš, a ne u sitne čestice”, dodao je.
Ekološki prihvatljivije alternative plastici sve su popularnije. To uključuje materijale izrađene od recikliranih morskih trava i algi. Znanstvenici su također otkrili kako pomoću voštanih crva i gljivica razgraditi plastiku prije nego postane problem.
Možda te zanima…
Mikroplastika u ribama opasno prijeti zdravlju ljudi
Eko
[/gpt
