Čak polovina lijekova propisanih na recept u Hrvatskoj praktički propadne jer se pacijenti, uglavnom kronični, ne drže svoje terapije, kažu u Ministarstvu zdravstva, a da se to više ne događa, u pomoć će priskočiti ljekarnici, piše u srijedu Večernji list.
Ideja je da upravo oni budu ti koji prate adherenciju, odnosno suradljivost pacijenta, bilježe je u svojem informatičkom sustavu, a njihova će se zapažanja prikazivati i u Centralnom zdravstvenom informacijskom sustavu (CEZIH) ili, drugim riječima, bit će vidljiva i liječniku.
Za “implementaciju programskog rješenja za sustav praćenja ishoda liječenja izvanbolničkih kroničnih pacijenata u javnim ljekarnama” Ministarstvo zdravstva planira izdvojiti nešto manje od pola milijuna eura, javna nabava tek se treba raspisati, a mi ćemo sad detaljnije pojasniti što će točno biti novi zadaci ljekarnika.
Možda te zanima…
Koji su simptomi kroničnog bola i kako se može liječiti?
Zdravlje
”S aspekta liječenja kroničnih pacijenata, ljekarne su konačna točka puta pacijenta kroz zdravstveni sustav i izlazna točka lijeka kao najčešće medicinske intervencije. Veliki broj kroničnih pacijenata nakon uspostavljanja stabilne terapije podiže svoju terapiju na temelju ponovljivih recepata, pri čemu je ljekarnik često jedini zdravstveni radnik s kojim svaki mjesec redovito dolaze u kontakt.
Stoga, javne ljekarne unutar zdravstvenog sustava, osim što su izlazna točka lijeka kao najčešće medicinske intervencije, s aspekta liječenja kroničnih pacijenata konačna su točka puta pacijenta kroz zdravstveni sustav”, objašnjavaju u Ministarstvu zdravstva pa dodaju da nema ništa neuobičajeno u tome da upravo ljekarnici budu ti koji će pratiti kako pacijenti napreduju sa svojom terapijom, piše novinarka Večernjeg lista Mateja Šobak.
Možda te zanima…
Kako se kronični bolesnici mogu zaštititi od prehlade i gripe
Zdravlje
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Čak polovina lijekova propisanih na recept u Hrvatskoj praktički propadne jer se pacijenti, uglavnom kronični, ne drže svoje terapije, kažu u Ministarstvu zdravstva, a da se to više ne događa, u pomoć će priskočiti ljekarnici, piše u srijedu Večernji list.
Ideja je da upravo oni budu ti koji prate adherenciju, odnosno suradljivost pacijenta, bilježe je u svojem informatičkom sustavu, a njihova će se zapažanja prikazivati i u Centralnom zdravstvenom informacijskom sustavu (CEZIH) ili, drugim riječima, bit će vidljiva i liječniku.
Za “implementaciju programskog rješenja za sustav praćenja ishoda liječenja izvanbolničkih kroničnih pacijenata u javnim ljekarnama” Ministarstvo zdravstva planira izdvojiti nešto manje od pola milijuna eura, javna nabava tek se treba raspisati, a mi ćemo sad detaljnije pojasniti što će točno biti novi zadaci ljekarnika.
Možda te zanima…
Koji su simptomi kroničnog bola i kako se može liječiti?
Zdravlje
”S aspekta liječenja kroničnih pacijenata, ljekarne su konačna točka puta pacijenta kroz zdravstveni sustav i izlazna točka lijeka kao najčešće medicinske intervencije. Veliki broj kroničnih pacijenata nakon uspostavljanja stabilne terapije podiže svoju terapiju na temelju ponovljivih recepata, pri čemu je ljekarnik često jedini zdravstveni radnik s kojim svaki mjesec redovito dolaze u kontakt.
Stoga, javne ljekarne unutar zdravstvenog sustava, osim što su izlazna točka lijeka kao najčešće medicinske intervencije, s aspekta liječenja kroničnih pacijenata konačna su točka puta pacijenta kroz zdravstveni sustav”, objašnjavaju u Ministarstvu zdravstva pa dodaju da nema ništa neuobičajeno u tome da upravo ljekarnici budu ti koji će pratiti kako pacijenti napreduju sa svojom terapijom, piše novinarka Večernjeg lista Mateja Šobak.
Možda te zanima…
Kako se kronični bolesnici mogu zaštititi od prehlade i gripe
Zdravlje
[/gpt
