Istraživači iz Nizozemske proučavali su utjecaj laganja. Otkrili su da će ljudi češće lagati o sebi, a ne drugima.
Prema istraživanju, ljudi najčešće lažu kako bi ispali bolji. To može uključivati laganje o stručnosti na razgovoru za posao ili mijenjanje anegdote kako bi ispali hrabriji ili smješniji. Iznenađujuće, laži kako bi se zaštitile druge osobe kao što je reći osobi da je napravila dobar posao iako nije, ne govore se osobito često.
Istraživanje je uključivalo četiri eksperimenta
Istraživači sa Sveučilišta Twente u Nizozemskoj proveli su četiri eksperimenta kako bi procijenili psihološke učinke laganja. U jednom su zamolili 285 sudionika u dobi od 18 do 75 godina da vode evidenciju o svim svojim lažima na jedan dan. Otkrili su da je 22 % izreklo laž o sebi, uglavnom kako bi uveličali svoje uspjehe ili postignuća. Čak 70 % sudionika rekli su da nisu lagali, dok je 8 % lagalo o drugima, obično kako bi zaštitili tuđe osjećaje.
U drugom eksperimentu, sudionici su morali reći kako bi odgovorili na pitanja o kojima ljudi često lažu kao što je dob i sviđa li im se dar koji im je netko od prijatelja kupio. Trebali su istraživačima reći jesu li u tim slučajevima lagali ili govorili istinu, a njih 46 % priznalo je da je lagalo. Nakon toga, istraživači su pomoću upitnika mjerili samopoštovanje, nervozu, žaljenje, nelagodu i nezadovoljstvo sudionika. Oni koji su lagali imali su znatno niže samopoštovanje i više negativnih osjećaja od onih koji su govorili istinu.
U sljedećem eksperimentu, sudionici su morali otkriti u kojim situacijama su lagali, a u kojima su govorili istinu. Dok su opisivali te događaje, istraživači su obraćali pažnju na negativne i pozitivne emocije sudionika. Oni koji su se sjećali scenarija u kojima su lagali imali su niže samopouzdanje i manje pozitivnih emocija od onih koji su se sjećali scenarija u kojima su govorili istinu.
U završnom eksperimentu, sudionici su pet dana pratili svoje navike laganja i samopoštovanje. Oko 22 % sudionika izjavilo je da su lagali svaki dan, dok je 19 % reklo da uopće nisu lagali.
Rezultati istraživanja objavljeni su u British Journal of Social Psychology te je otkriveno da kada netko laže, njegovo će samopouzdanje biti niže nego prethodnog dana, što sugerira da laganje smanjuje samopouzdanje.
Možda te zanima…
7 najčešćih razloga zbog kojih ljudi lažu
Psiha i seks
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Istraživači iz Nizozemske proučavali su utjecaj laganja. Otkrili su da će ljudi češće lagati o sebi, a ne drugima.
Prema istraživanju, ljudi najčešće lažu kako bi ispali bolji. To može uključivati laganje o stručnosti na razgovoru za posao ili mijenjanje anegdote kako bi ispali hrabriji ili smješniji. Iznenađujuće, laži kako bi se zaštitile druge osobe kao što je reći osobi da je napravila dobar posao iako nije, ne govore se osobito često.
Istraživanje je uključivalo četiri eksperimenta
Istraživači sa Sveučilišta Twente u Nizozemskoj proveli su četiri eksperimenta kako bi procijenili psihološke učinke laganja. U jednom su zamolili 285 sudionika u dobi od 18 do 75 godina da vode evidenciju o svim svojim lažima na jedan dan. Otkrili su da je 22 % izreklo laž o sebi, uglavnom kako bi uveličali svoje uspjehe ili postignuća. Čak 70 % sudionika rekli su da nisu lagali, dok je 8 % lagalo o drugima, obično kako bi zaštitili tuđe osjećaje.
U drugom eksperimentu, sudionici su morali reći kako bi odgovorili na pitanja o kojima ljudi često lažu kao što je dob i sviđa li im se dar koji im je netko od prijatelja kupio. Trebali su istraživačima reći jesu li u tim slučajevima lagali ili govorili istinu, a njih 46 % priznalo je da je lagalo. Nakon toga, istraživači su pomoću upitnika mjerili samopoštovanje, nervozu, žaljenje, nelagodu i nezadovoljstvo sudionika. Oni koji su lagali imali su znatno niže samopoštovanje i više negativnih osjećaja od onih koji su govorili istinu.
U sljedećem eksperimentu, sudionici su morali otkriti u kojim situacijama su lagali, a u kojima su govorili istinu. Dok su opisivali te događaje, istraživači su obraćali pažnju na negativne i pozitivne emocije sudionika. Oni koji su se sjećali scenarija u kojima su lagali imali su niže samopouzdanje i manje pozitivnih emocija od onih koji su se sjećali scenarija u kojima su govorili istinu.
U završnom eksperimentu, sudionici su pet dana pratili svoje navike laganja i samopoštovanje. Oko 22 % sudionika izjavilo je da su lagali svaki dan, dok je 19 % reklo da uopće nisu lagali.
Rezultati istraživanja objavljeni su u British Journal of Social Psychology te je otkriveno da kada netko laže, njegovo će samopouzdanje biti niže nego prethodnog dana, što sugerira da laganje smanjuje samopouzdanje.
Možda te zanima…
7 najčešćih razloga zbog kojih ljudi lažu
Psiha i seks
[/gpt
