“Mirovanje” Dunje Matić naglašeno je urbani rukopis, a optikom pa i tematikom savršeno bi funkcionirao u Barceloni ili Kopenhagenu. Ipak, taj fino uslojeni roman koji zavodi mekim intimizmom pseudodnevničkih zapisa izrazito je lokalno i situacijski obojen, ukotvljen ne samo u riječki postindustrijski ambijent, nego i u specifičan trenutak, pa tako predstavlja književni otisak i jednog globalnog iskliznuća, stoji u kratkoj bilješci o knjizi na stranicama izdavača.
I doista, djelo koje počinje uzbuđenjem riječkih kulturnjaka zbog zadaće prijestolnice kulture ubrzo se hvata pomračenja 2020. i pandemijske blokade, a sve se “preklapa s fazom čahurenja mlade D. gdje njene zdravstvene neprilike kao da su refleksija intenzivnog procesa samotumačenja”. “Pitanje je kako bi sve to prošlo da nema čvrstog emotivnog sidrišta, tog nepovredivog ‘mjesta za dvoje,’ koje ovu knjigu čini ultimativnom ljubavnom pričom, snovitom i rokerskom u isti mah”, pišu recenzenti.
Foto: Nel Pavletić/pixsell
“Mirovanje” je treći roman riječko-splitske autorice Dunje Matić (Split, 1988.), članice neformalne književne skupine Ri Lit (Tea Tulić, Željka Horvat Čeč, Milan Zagorac, Davor Mandić i dr.). Ranije je objavila romane “Troslojne posteljine” (Studio TiM, Rijeka, 2017.) i “Sinestezije” (Vertia, Rijeka, 2019.), a ovo je njeno djelo podijeljeno u dva dijela i pedesetak naslovljenih poglavlja.
“Naslov romana vezan je za liječničku preporuku o mirovanju kao obveznom načinu ponašanja zbog potencijalne opasnosti od opasne bolesti. No uz osobnu priču, taj se naslov može prenijeti i na opću sliku društva i života u gradu koji glavna junakinja voli, ali se i boji za njegovu budućnost jer sve skupa upućuje na njezino stanje, na nužnost mirovanja. Pritom su u prvom planu traumatična iskustva vezana za, nažalost, neuspio projekt Rijeka – EPK 2020., kao i psihološki i emocionalni kaos koji je u svima izazvala pandemija COVID-19, zarazna bolest koju smo do trenutka njezine pojave sretali samo u filmovima i književnosti. Dunja Matić uspjela je u ovom kratkom romanu – uz lako uočljive elemente autobiografskog – vrlo dobro prikazati i osobno i opće, pa je njezino ‘Mirovanje’ nedvojbeno kvalitetan roman koji uspješno svjedoči o vremenu o kojemu govori, a još i više šalje poruku o tome kako su sva zla i ‘mirovanja’ podnošljivija kad imaš nekoga tko te voli”, zabilježio je Marinko Krmpotić u Novom listu o djelu koje je ušlo u širi izbor za nagradu Fric.
Foto: PROMO
Nagradu Fric su utemeljila 24sata i tjednik Express, a dodijelit će se sedmi put pod pokroviteljstvom Barcaffea. Za nagradu su konkurirale knjige fikcijske proze napisane na hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom jeziku, ali premijerno objavljene u Hrvatskoj u razdoblju od 1. srpnja 2022. do 30. lipnja 2023. godine. Jedan autor/ica osvojit će nagradu koja donosi mobilnu skulpturu i 10.000 eura. Zadnjeg dana književne manifestacije Sa(n)jam knjige u Puli javnosti će biti predočeni rezultati glasanja za uži izbor, a potom će se odabrati pobjednica ili pobjednik. Do sada su dobitnici nagrade Fric bili: za sezonu 2016./2017. Damir Karakaš za roman “Sjećanje šume”, 2017./2018. Jurica Pavičić za roman “Crvena voda”, 2018./2019. Darko Cvijetić za roman “Schindlerov lift”, 2019./2020. Marko Gregur za roman “Vošicki”, 2020./2021. Damir Uzunović za roman “Ja sam” i 2021./2022. Miljenko Jergović za zbirku priča “Trojica za Kartal”.
24sata i tjednik Express predstavljaju knjige koje su ušle u širi izbor nagrade Fric!
