Epidemija pretilosti, posebno među djecom, jedan je od razloga zbog kojih se procjenjuje da će dijabetes i komplikacije te bolesti za 20-ak godina biti vodeći zdravstveni problem u svijetu i u Europi. Brojevi su već sad zabrinjavajući.
POGLEDAJTE VIDEO: Sestra edukatorica Snježana Gaćina o važnosti timskog pristupa liječenju dijabetesa
Sestra Snježana Gaćina o životu s dijabetesom
|
Video: Luka Stanzl/Pixell
Prema podacima Međunarodne dijabetičke federacije (IDF, International Diabetes Federation), 537 milijuna odraslih osoba u dobi od 20 do 79 godina ima šećernu bolest. Procjene kažu i da oko 240 milijuna ljudi nema postavljenu dijagnozu bolesti, ali ima povišen šećer u krvi. To znači da gotovo svaka druga osoba ne zna da ima šećernu bolest. Tijekom 2021. godine od šećerne bolesti u svijetu je preminulo 6,7 milijuna ljudi, od čega je čak trećina (32,6 posto) bila mlađa od 60 godina.
Foto: Infografika/24sata
Dijagnozu šećerne bolesti u Europi ima 61 milijun osoba u dobi od 20 do 79 godina, a 2021. godine od dijabetesa i komplikacija te bolesti preminuo je 1,1 milijun ljudi. Posebno zabrinjava to što dijabetes tipa 1 u svijetu ima više od 1,2 milijuna djece i adolescenata (0-19 godina), a od toga je 54 posto mlađe od 15 godina. Najveći broj djece i adolescenata sa šećernom bolešću tipa 1, njih ukupno 295.000, živi u Europi.
Prema podacima Registra osoba sa šećernom bolešću pri HZJZ-u (CroDiab), u Hrvatskoj je 2022. bilo 388.213 ljudi s dijagnozom šećerne bolesti. Od ukupnog broja oboljelih oko 87 posto, odnosno 337.774 oboljela, imali su dijagnozu dijabetesa tipa 2, a 37.468 njih dijabetesa tipa 1. U registru je bilo i 489 pacijenata s drugim tipom dijabetesa, primjerice trudničkim ili onim koji se može povezati s nekim lijekovima (nakon što nestanu rizici, nerijetko se i povlači), a još su 12.482 osobe imale dijabetes čiji tip u tom trenutku još nije bio definiran.
Šećerna bolest četvrti je vodeći uzrok smrti u svijetu i u Hrvatskoj, a kod nas se njen udio u ukupnoj smrtnosti kreće oko 7,11 posto (2021. godina). U Hrvatskoj posebno zabrinjava to što imamo izrazito visok udio građana s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilošću (68 posto) te visok udio djece – čak 35 posto u dobnoj skupini između 6 i 9 godina. Kako procjene pokazuju da pretilost u dječjoj dobi značajno povećava rizik od pretilosti kasnije, to upućuje na velik rizik od toga da bismo se za 20-ak godina mogli suočiti sa značajnim rastom udjela oboljelih od šećerne bolesti, upozoravaju stručnjaci.
Foto: HZJZ
Prevalencija šećerne bolesti u Hrvatskoj je 12,29 posto, najveći udio oboljelih zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj (14,24 posto), a najmanje u Zadarskoj županiji (10,88 posto). Inače, tijekom 2021. u Hrvatskoj je registrirano čak 60.364 novooboljelih, a lani 38.554 novooboljele osobe sa šećernom bolešću, no nije riječ o padu nego o tome da su 2021. godine na preglede počeli dolaziti pacijenti koji su tijekom 2020. izbjegavali bolnice zbog pandemije korona virusa.
UPITNIK ZA PROCJENU RIZIKA OD DIJABETESA TIP 2
(Izvor: HZJZ)
Zaokružite točan odgovor i zbrojite svoje bodove1.Dob
– manje od 45 godina – 0 bodova- 45-54 godine – 2 boda- 55-64 godine – 3 boda- više od 65 godina – 4 boda
2. Indeks tjelesne mase
– manji od 25 kg/m2 – 0 bodova- 25 – 30 kg/m2 – 1 bod- veći od 30 kg/m2 – 2 boda
(Indeks tjelesne mase izračunava se tako da se tjelesna masa (kg) podijeli s kvadratom tjelesne visine (m). Na primjer, ako ste visoki 165 cm i imate 70 kg, vaš indeks tjelesne mase iznosi 70/(1,65×1,65), odnosno 25,7. Ako je indeks tjelesne mase 25-30, preporučuje se gubitak tjelesne težine, ili barem to da vodite računa da tjelesna težina ne prijeđe iznad granice od 30 kg/m2. Ako je to slučaj, povećan je rizik od zdravstvenih problema, pa treba raditi na smanjenju tjelesne mase).
3. Opseg struka mjeren ispod rebara (obično u visini pupka)
– muškarci manji od 94, žene manji 80 cm – 0 bodova- muškarci 94 do 102 cm, žene 80 do 88 cm – 3 boda- muškarci veći od 102, žene veći od 88 cm – 4 boda
4. Jeste li u pravilu na poslu ili u slobodno vrijeme aktivni najmanje 30 minuta svaki dan? (uključujući – uobičajenu dnevnu aktivnost)
– da – 0 bodova- ne – 2 boda
5. Koliko često jedete voće ili povrće?
– svaki dan – 0 bodova- ne svaki dan – 1 bod
6. Jeste li ikada na redovitoj bazi uzimali lijekove za visoki tlak?
– ne – 0 bodova- da – 2 boda
7. Jeste li ikada imali povišen šećer u krvi? (Na liječničkom pregledu, tijekom neke bolesti ili tijekom trudnoće)
– ne – 0 bodova- da – 5 bodova
8. Je li kome od vaše obitelji ili drugih rođaka dijagnosticirana šećerna bolest (tip 1 ili 2)?
– ne – 0 bodova- da, baka ili djed, teta, ujak, stric, prvi rođak (ali ne i vlastiti roditelji, brat, sestra ili dijete)? – 2 boda- da, roditelj, brat, sestra ili vlastito dijete – 5 bodova
Zbrojite bodove i pogledajte koliki je rizik da u idućih 10 godina obolite od dijabetesa:
– manje od 7 bodova – nizak rizik: procjenjuje se da će jedna od 100 osoba razviti bolest- između 7 i 11 bodova – blago povišen rizik: procjenjuje se da će 1 od 25 osoba razviti bolest- između 12 i 14 bodova – umjereno povišen rizik: procjenjuje se da će jedna od 6 osoba razvitibolest- između 15 i 20 bodova – visoki rizik: procjenjuje se da će jedna od 3 osobe razviti bolest- više od 20 – vrlo visoki rizik: procjenjuje se da će jedna od dvije osobe razviti bolest
Ako je Vaš ukupan broj bodova na testu 15 ili više, trebali biste svakako prekontrolirati vrijednosti šećera u krvi; ujutro natašte te nakon obroka, odnosno opterećenja glukozom, kako biste ustanovili imate li šećernu bolest bez simptoma. Svakako poradite na promjeni životnih navika (više kretanja i kvalitetnija prehrana), kako biste prevenirali razvoj dijabetesa.
