Američka glumica, a kasnije i monegaška princeza, Grace Patricia Kelly, rođena je u Philadelphiji 12. studenog 1929. Iako se njen otac, bogati građevinski poduzetnik, nije slagao s njenom odlukom, Grace je nakon srednje škole odlučila slijediti svoje snove i postati glumica. Upisala je Američku akademiju dramskih umjetnosti u New Yorku, a džeparac je zarađivala kao model. Debitirala je na Broadwayu 1949. godine, a sljedeća stepenica prema uspjehu bila je televizija. U prvom filmu, 1951. godine, “Četrnaest sati”, nije imala veliku ni zapaženu ulogu, ali već je sljedećim, “Točno u podne”, stekla popularnost.
Foto: Profimedia/Pool
U “Mogambu” je 1953. godine glumila uz bok velikanima Clarku Gableu i Avi Gardner te zaradila nominaciju za Zlatni globus za sporednu ulogu. Uslijedila je suradnja s Alfredom Hitchcockom u “Nazovi M radi umorstva” i “Prozoru u dvorište”. Za ulogu u “Provincijalki” osvojila je Oscara i dokazala se kao odlična glumica. Godine 1956. udala se za monegaškoga kneza Rainiera III., a obitelji svog budućeg supruga, princa Rainiera, morala je platiti 1,5 milijuna funti, što bi danas bilo oko 15 milijuna funti, prije negoli se udala za njega. Bio je to zapravo miraz, koji je tradicionalan u kraljevskim krugovima. Svoje osobne ušteđevine od tada više nije imala, kao niti ikakvog nasljedstva, te je prestala glumiti da bi se posvetila obitelji, odnosno brizi o svoje troje djece, i to u trenucima najveće slave. Kad je poginula u stravičnoj automobilskoj nesreći, Grace Kelly imala je 52 godine i tek oko 60.000 kuna na računu, kao i zapuštenu kućicu u Irskoj, a koja je nekada davno pripadala njezinoj baki i djedu.
Pokrenut je World Wide Web
Na današnji dan, 12. studenog 1990. godine, pokrenut je World Wide Web, jedna od najvažnijih usluga interneta, koja nam omogućava gledanje mnogih internetskih stranica. Skraćeno web, često se pogrešno koristi kao sinonim za internet, a zapravo predstavlja jednu uslugu kojom se ostvaruje razmjena podataka preko te svjetske računalne mreže.
Foto: Dreamstime
Preminuo Tin Ujević
U trenucima u kojima su zakapali njegov lijes, nitko od okupljenih nekoliko minuta nije se maknuo od groba. Bio je to spontani oproštaj s velikim hrvatskim pjesnikom Tinom Ujevićem, koji je umro 12. studenog 1955. u Zagrebu. Nesuđeni svećenik, punim imenom Augustin Josip Ujević, rodio se 1891. u Dizdara kuli u Vrgorcu. Dok je studirao u Zagrebu, privlačila ga je politika. Nasreću, buntovni hrvatski intelektualac brzo se razočarao i posve se okrenuo poeziji.
Foto: WIKIPEDIA
Osim politike, odrekao se prijatelja, među kojima je bio i veliki Antun Gustav Matoš. Vlast mu je u jednom trenutku zabranila pisati, pa je anonimno prevodio sve dok mu Jure Kaštelan nije pomogao objaviti “Rukoveti”. Stalni posjetitelj boemskih kavana i gostionica, pohabana ogrtača i šešira, pisao je o sebi, bratstvu ljudi, vremenu, starosti, priznajući “kako je teško biti slab, biti sam, biti star, a tako mlad”. Za života nije dobio niti jedno priznanje, a danas ta priznanja nose njegovo ime.
Više vremeplova pročitajte OVDJE.
