U nedjelju počinje zimsko računanje vremena, a kazaljku sata pomičemo s tri na dva sata ujutro. Neki ljudi zbog toga mogu osjećati prolazne tegobe koje će utjecati na njihovo zdravlje i raspoloženje. Stanje bi osobito teško mogli prihvatiti ljudi starije životne dobi i kronični bolesnici, a znanstvene studije su pokazale kako prijeti i povećani rizik od moždanog udara te problema sa zdravljem srca.
POGLEDAJTE VIDEO: Pomičemo kazaljku s tri na dva sata ujutro
zimsko računanje vremena
|
Video: 24sata Video
– Tegobe mogu biti glavobolja, pospanost, manjak koncentracije, malaksalost ili loše raspoloženje, no valja imati na umu kako je riječ o prolaznim stanjima koja obično nestaju kroz nekoliko dana, uglavnom do kraja tjedna – pojasnila nam je jednom prilikom dr.med. Danica Romac, spec. psihijatar, subspecijalist psihoterapije.
Razlozi tih problema mogu biti subjektivni zbog stresa koji predstavlja promjena računanja vremena, ali i objektivni. Danski stručnjaci su ustanovili da zbog manjka dnevne svjetlosti rizik od depresije u zimskim mjesecima raste za 11 posto, a prema nekim istraživanjima 1,6 milijuna ljudi u svijetu pati od sezonskih afektivnih poremećaja koje često nazivaju sezonskim depresijama.
POGLEDAJTE VIDEO: POMIČEMO LI SAT UNAPRIJED ILI UNAZAD?
– Ranije pada mrak i zbog nedostatka dnevne svjetlosti koja je izvor vitamina D i potiče stvaranje hormona serotonina zaduženog za osjećaj zadovoljstva, možemo osjećati umor i malaksalost – nastavlja dr. Romac ističući kako je važno pripremiti se za nadolazeću promjenu.
Kaže kako će ona teže pasti ljudima koji od ranije imaju probleme s depresijom ili općim zdravljem, a najčešće nam puno teže pada prelazak na ljetno računanje vremena.
Foto: Dreamstime_
Studije su također pokazale da zimsko računanje vremena osobito teško pada ljudima koji pate od tzv. cluster glavobolja koje su iznimno bolne i rijetke, a poremećaj u bioritmu utječe i na rizik od povišenog krvnog tlaka što se negativno odražava na zdravlje cjelokupnog krvožilnog sustava.
– Ono što možemo učiniti za sebe jest promijeniti subjektivnu percepciju. Naša iskustva govore da ljudi koji se raduju dodatnom satu spavanja i na tu promjenu gledaju pozitivno, nemaju toliko tegoba ni problema kao oni koji smatraju da je riječ o negativnoj promjeni. Zato je važno pronaći optimizam i što bolje prilagoditi se nastaloj situaciji – kaže dr. Romac.
Pojašnjava kako to uključuje promjenu navika i rutine koju smo imali ranije, a najbolji način za izbjegavanje tegoba je pravovremena priprema. To znači da nekoliko dana prije promjene sata odlazite na spavanje 15 minuta kasnije nego obično kako biste se pripremili za dodatni sat spavanja, no nema potrebe prisiljavati se na produljeni san jer biste zbog toga mogli poremetiti ritam spavanja, a izbjegavajte i duga drijemanja vikendom.
Foto: Dreamstime
Spavajte u zamračenoj i dobro prozračenoj sobi ugodne temperature
Ako vas smeta svjetlost s ulice, sobu zamračite roletama ili zavjesama.
– Zbog manjka vitamina D svakako u jelovnik pokušajte uvrstiti namirnice koje su bogate tim nutrijentom, jedite više voća i povrća bogatog mineralima i vitaminima kako biste organizmu pružili nužnu energiju i svakako smanjite unos šećera i ugljikohidrata. Također, ako je moguće, što više vremena provedite u prirodi i na otvorenom. To je teško postići tijekom tjedna ako radite, no iskoristite vikende i uhvatite još koju zraku sunca ili šećite nakon posla – savjetuje dr. Romac.
Zimi se zbog kraćeg dana i hladnijeg vremena ljudi općenito manje kreću i nisu toliko fizički aktivni kao ljeti, a češće se tješimo slatkim i kaloričnim zalogajima. To može utjecati na gomilanje viška kilograma, što će opet prouzročiti osjećaj umora i nezadovoljstva.
Poželjno je također smanjiti unos kave, ali i broj popušenih cigareta. Ako vam se prerano spava jer je vani već mrak, uključite svjetla u svom domu kako biste organizmu poslali signal da još nije vrijeme za odlazak u krevet.
Ključno je ipak, kažu stručnjaci, obratiti pažnju na higijenu spavanja. Odraslom čovjeku treba između sedam i osam sati neprekinutog sna, a idealno je ići na spavanje uvijek u isto vrijeme.
Foto: Dreamstime
– Tu bih posebno naglasila da valja voditi računa o elektroničkim uređajima, osobito kod djece i adolescenata. Mnogi vole prije spavanja provjeriti što ima na mobitelu, na najbolje je da se on ne nalazi u spavaćoj sobi, čak ni na noćnom ormariću – kaže dr. Romac pojašnjavajući da ekrani emitiraju plavo svjetlo koje usporava nastanak melatonina, hormona koji pomaže lakšem usnivanju.
Također, ono usporava dolazak do REM faze sna koja je najvažniji segment spavanja i bez koje se budimo umorni i nenaspavani što opet potiče nezadovoljstvo i druge tegobe.
– Bilo bi idealno najmanje sat vremena prije spavanja ekrane zamijeniti knjigom ili nekom relaksirajućom aktivnošću poput tople kupke. Izbjegavajte stresne situacije i više vremena provedite odmarajući se – savjetovala je dr. Romac. Kaže kako tegobe koje pojedinci osjećaju mogu utjecati na privatni život, smanjiti produktivnost na poslu, ali utjecati i na sigurnost u prometu.
Američki znanstvenici ističu da tijekom mjesec dana od zadnje nedjelje u listopadu ima više prometnih nesreća nego u ostatku godine. Razlog može biti smanjena koncentracija ili raniji sumrak, pa valja biti oprezan i kad izlazimo iz kuće ili putujemo na posao. U Hrvatskoj se satovi dvaput na godinu pomiču od 1983. godine, a Europska komisija je 2018. predložila da se ukine ta praksa na razini cijele Europske unije prepuštajući dogovor članicama.
