Miljenko ‘Mike’ Grgich, kako ga zovu u Americi, niti u 101. godini života ne odustaje od poslova vezanih za vinograd i proizvodnju vina pa se tako u berbu uputio u kolicima. Široko se smiješio dok je polako brao grozdove i kušao ih.
– Berba je i Mike ne može odoljeti da sam ne bere kako bi kušao svoje omiljeno grožđe Zinfandel – stoji uz objavu na Instagramu.
Ovo su neki od komentara na objavu:
‘Legendarno. Njegova strast prema zanatu pomogla je transformirati Napu u ono što je danas.’
‘Istina je da samo dvije stvari vrijede vašeg novca – odlično grožđe i talentirani vinari. Volim te Mike!’
‘Dragi Bog ga blagoslovio!’
‘Izgleda tako oduševljeno i dobro se zabavlja sa svojim prekrasnim voćem.’
‘Jasno je da je vino njegova tajna pa i ja pijem dosta!’
‘Kakva sjajna fotografija, super je vidjeti Mikea u vinogradu! Sinoć smo popili bocu Grgich Hills Caberneta iz 2019. i svidjelo nam se!’
‘Mike živi vječno!’
‘Hvala na vašoj iskrenoj strasti u plasiranju izvrsnog vina na tržište!’
POGLEDAJTE VIDEO:
Rodio se u malom selu u dolini Neretve
Rođen je 1. travnja 1923. godine u selu Desne u dolini Neretve kao najmlađe od 11 djece. Njegova obitelj je imala mali vinograd i proizvodili su vino, kao i mnogi seljani tog doba.
Imao je tek nešto više od dvije godine kad je prvi put popio vino razblaženo s vodom, a godinu dana kasnije već je s ocem gazio po grožđu i učio kako nastaje nektar bogova.
Na Sveučilištu u Zagrebu je diplomirao enologiju i vinogradarstvo, a u SAD je otišao sa studentskom vizom UN-a, preko Njemačke i Kanade, što je u to vrijeme bilo vrlo ambiciozno. U Kanadu je stigao 1956. godine, novca je imao vrlo malo, jezik je natucao.
Prvi posao pomogli su mu pronaći rođaci. Radio je kao konobar za 60 dolara mjesečno dok nije dobio američku vizu. U prvoj vinariji zaposlio se 1958. godine i to upravo u dolini Napa. S godinama je stekao potrebno iskustvo i upoznao utjecajne ljude tog svijeta i krenuo sa samostalnom proizvodnjom, a uspjeh nije izostao.
Miljenkova životna načela karakteriziraju vjera, marljivost, ustrajnost, ljubav prema zemlji, predanost obrazovanju, te spajanju seoske mudrosti sa znanstvenim načelima i umijećem proizvodnje vina.
San o proizvodnji vrhunskih vina ostvario je u Kaliforniji
Cijeli život je sanjao da živi u Kaliforniji i proizvodi vrhunska vina od grožđa koje sam uzgoji u vlastitim vinogradima. Želja mu se ostvarila. Godine 1977. stvorio je vinariju Grgich Hills u dolini Napa u kojoj će početkom travnja proslaviti 100 godina života. Njegova vinarija je 2008. uvrštena u Vintners Hall of Fame, što je veliko priznanje.
Za proizvodnju svojih vrhunskih vina koristi samo grožđe uzgojeno na 366 hektara certificiranih organskih vinograda. Grgich Hills je postao certificirana organska vinarija, uključuje biodinamičke principe u poljoprivrednim praksama i lider je doline Napa u regenerativnoj organskoj poljoprivredi. Također, njegova vinarija je 2022. proglašena jednom od ‘100 najboljih vinarija’ u svijetu prema Wine & Spirits Magazinu.
Ljubitelji prvoklasnih vina dobro znaju za Miljenka Grgića (Grgicha) i njegov Chateau Montelena Chardonnay iz 1973. godine s kojim je pobijedio na slijepoj degustaciji najboljih francuskih i kalifornijskih vina u Parizu davne 1972. godine. Bila je to svojevrsna prekretnica u svijetu američkih vina jer je svojim vinom pokazao da vina iz SAD-a mogu itekako kvalitetom nadmašiti francuska.
‘Ovakav rezultat kušanja iznenadio je sve pa i samog organizatora Stevena Spurriera, kalifornijske i nadasve francuske vinare, ali i javnost. Treba reći da su vina iz Kalifornije dotad bila relativno nepoznata i neafirmirana. Njihov brand, a tako i prodaja bili su daleko slabiji od slavnih vina iz Chateau Haut-Brion ili Chateau Mouton-Rothschild. Smisao samog kušanja nije bilo uspoređivanje razlika kalifornijskih i francuskih vina, nego jednostavno ponuditi jedna i druga vina, pa vidjeti kako će ih vrhunski suci ocijeniti’, stoji na službenoj stranici njegove vinarije.
Ima vinariju i na Pelješcu
Godinama tamo proizvodi vino, a 2015. godine je ostao bez dijela loze nakon velikog požara koji je zahvatio taj poluotok. Izgorio je i dio vinarije, no bačve s vinom su uspjeli spasiti.
Njegova supruga Draženka je tad za Dubrovački vjesnik rekla: ‘Ovo je za stat i plakat, više nemam niti snage niti volje. Skladište je takvo kakvog ste ga fotografirali. Zgrada je spašena, ali sve će se morati dati obnavljati. Bačve su vanka i spašene su, ali boce ne. Sve je mokro i sklisko, katastrofa. Velik jad i tuga. I nevolja.’
Vinariju na Pelješcu je otvorio kod sela Trstenik nakon proglašenja neovisnosti RH.
