Dovoljno je reći da je optimalna preporučena duljina videa na društvenim mrežama između 21 i 34 sekunde. Ovih dana otprilike toliko obično traje naša pažnja.
Stalno mijenjanje zadataka nije tako dobro za mozak.
POGLEDAJTE VIDEO:
Roditelji, oprez! Previše gledanja u ekran usporava razvoj mozga
– Prebacivanje naprijed-natrag između zadataka sagorijeva primarni izvor goriva za mozak, a to je glukoza obogaćena kisikom. Mozak mora ‘proći put’ da bi prešao s jednog zadatka na drugi, a zato koristi gorivo – kaže Chris Lee, stručnjak za neuroznanost i tehnologiju.
Multitasking također crpi kognitivne rezerve. Zamislite mozak kao osobu – ako tražite od njega da se uhvati za previše stvari, objašnjava Lee, na kraju će mu ponestati ruke i nešto će ispustiti. Bez obzira tko ste, istraživanje pokazuje da se izvedba zadatka pogoršava kada pokušavate preuzeti više od jednog zadatka odjednom.
U doba preopterećenosti informacijama, njegovanje pozornosti nikada nije bilo važnije – ili teže.
Foto: 123RF
Lee dijeli najbolje strategije za uklanjanje smetnji i fokusiranje:
1. Smanjite iskušenje
– Sposobnost da vam se odvuče pažnja izravno je povezana s vašom sposobnošću da se usredotočite – ističe Lee. To znači da je korak br. 1 na svakom putu usredotočenosti rješavanje ometanja koja se bore za vašu pozornost.
Za Leeja to podrazumijeva da svoj radni stol drži praznim osim mjesta za miš, tipkovnicu i povremenu šalicu kave, te korištenje softvera za smanjenje vremena pred ekranom i pohranjivanje televizora izvan vidokruga, odnosno u garaži do određenih termina za TV sa svojom kćeri.
Prijedlog: Odvojite vrijeme da primijetite sve smetnje koje vas sprječavaju u postizanju ciljeva i zbog kojih se osjećate loše. Zapišite ih i razmislite kako ih zamijeniti stvarima koje potiču pozitivnije navike ili hobije, poput papira za pisanje ili crtanje ili hrpe knjiga za čitanje.
2. Pravite strateške pauze
Lee procjenjuje da prosječna osoba ima oko četiri sata umne snage koju dnevno može posvetiti usredotočenom radu. Ali ne trebamo izbaciti sva četiri sata odjednom, objašnjava. Umjesto toga, uspio je ugraditi ‘male kognitivne stanke’ u svoj dan uz pomoć mjerača vremena. On svoj obično postavi na 25 minuta rada, nakon čega slijedi petominutna pauza, zatim još 25 minuta rada, nakon čega slijedi još pet minuta pauze. Zakazat će ove sate fokusiranja u doba dana kada je mentalno najoštriji i znat će točno što želi postići ulazeći u svaki od njih.
Dvadeset pet minuta možda ne zvuči kao dovoljno da se postigne mnogo, ali Lee otkriva da mu je strogi vremenski parametar pomogao da ostane znatno produktivniji i drži se zadatka.
Foto: Dreamstime_
Zatim, petominutna pauza omogućuje njegovom mozgu da se napuni, ali da se ne isključi u potpunosti. Umjesto da ga koristi za provjeru svog telefona, obično će prošetati po kući ili raditi neke vježbe.
Prijedlog: Pokušajte složiti svoje radne blokove uz kratke stanke. Iskoristite stanke da učinite nešto mentalno oporavljajuće, ali ne previše ometajuće – napravite nekoliko sklekova ili gledajte u nebo kroz prozor, na primjer.
3. Neka zdravlje mozga ne bude predmet pregovaranja
Uz minimiziranje distrakcija i određivanje vremena za fokusiranje, Lee koristi meditaciju, kretanje i obrazovanje kako bi izgradio kognitivne rezerve. Ove tri navike koje potiču mozak potkrijepljene su istraživanjem i dio su njegove dnevne rutine o kojoj se ne može raspravljati.
– Mogu ih sve napraviti za tri minute. Mogu ih napraviti za 30 minuta po komadu. Samo nekako ovisi o tome koliko vremena imam na raspolaganju – objašnjava stručnjak. Bez obzira na to koliko dugo ih radi, smatra da poboljšavaju njegovu sposobnost da se usredotoči i pojačavaju snagu volje.
Prijedlog: Napravite popis od dvije ili tri navike, zdrave za mozak, kojima se možete posvetiti svakodnevno, bez obzira koliko ste zaposleni. Možda dovršite neku igru ili slagalicu, napravite rutinu disanja ili prošetate bez telefona.
Foto: Dreamstime_
4. Budite dosljedni
Kao i svaka vještina, izgradnja fokusa zahtijeva dosljednu praksu. To je nešto čemu se treba posvetiti u svakodnevnom radu, a ne samo od ponedjeljka do petka od 9 do 17 sati.
– Mislim da je veliki izazov s kojim se većina susreće to što će biti iznimno disciplinirani do petka, a onda se disciplina poništava za vikend. A onda, u ponedjeljak, život opet postaje stvarno težak. To stresira mozak – ističe Lee.
To ne znači da se morate iscrpljivati vikendom. Umjesto toga, razmislite kako možete nastaviti odvajati blokove vremena usredotočenosti na aktivnosti koje vam donose radost. Održavanje dosljednog rasporeda spavanja i održavanje zdravlja mozga je neosporno, čak i kada ste slobodni.
Prijedlog: Ne zaboravite na svoju rutinu u subotu. Odvojite ‘vrijeme za fokusiranost’ tijekom vikenda ili onih dana kada ne radite svoj uobičajeni posao, poput stvaranja umjetnosti ili glazbe, čitanja ili obavljanja druge aktivnosti koja donosi radost i ispunjenje. To će znatno olakšati povratak na posao u ponedjeljak.
Radi se o oslobađanju više vremena koje možete posvetiti stvarima u životu koje zapravo volite raditi. Minimiziranjem ometanja, strateškim odmorima i pridržavanjem nekoliko navika koje su zdrave za mozak, možete proširiti raspon pažnje i svakom danu dati fokus kakav zaslužuje, donosi MBG.
