Evelina Tacconelli, talijanska specijalistica za zarazne bolesti, traži lijekove za bolest izazvanu koronavirusom koja uništava živote milijuna ljudi u Europi i drugdje.
Premda Svjetska zdravstvena organizacija samu bolest Covid-19 više ne smatra globalnim hitnim slučajem, mnoge infekcije prati bolest nazvana „dugi Covid”. Ovaj poremećaj posebno teško pogađa inače zdrave žene.
POGLEDAJTE VIDEO:
Nerazriješeni simptomi
„Ne postoji dokazano liječenje dugotrajnog Covida”, kaže Tacconelli, profesorica zaraznih bolesti na Sveučilištu u Veroni u Italiji.
Jedna studija procjenjuje da je gotovo polovica svih ljudi koji su se zarazili koronavirusom imala nerazriješene simptome nakon otprilike četiri mjeseca, a jedna od 10 oboljelih osoba pati od dugog Covida. To ostavlja najmanje 65 milijuna ljudi s bolešću koja može promijeniti život.
Dugi Covid ima poduži popis simptoma i znanstvenici se bore da shvate zašto neki ljudi pate od lošeg zdravlja i nakon što su preboljeli koronavirus. Unatoč tome, razni elementi postaju jasniji kako liječnici promatraju velike skupine pacijenata.
„Ne postoji jedan dugi Covid”, kaže Tacconelli. „On uključuje više bolesti.”
Ona koordinira projektom koji je dobio sredstva EU-a za prikupljanje medicinskih informacija desetaka tisuća ljudi iz cijele Europe. Ispitanici uključuju osobe sa i bez bolesti Covid-19 kako bi se omogućile usporedbe.
Inicijativa pod nazivom ORCHESTRA, trebala bi završiti u studenom 2023., nakon tri godine. Dobila je gotovo 30 milijuna eura sredstava, od čega većina, gotovo 28 milijuna eura, potiče od EU-a.
Četiri oblika
Postoje najmanje četiri oblika dugotrajnog Covida, a svi sa različitim simptomima, prema Tacconelli.
Jedan je respiratorni oblik koji ljudima može otežati vježbanje ili trčanje, a ponekad čak i pravilno hodanje ili spavanje.
Drugi oblik uključuje bolove u mišićima koje ljudi nisu imali prije bolesti Covid-19.
Treći oblik nalikuje kroničnom umoru kojeg karakteriziraju jak umor i nemogućnost povratka aktivnostima koje ste obavljali prije infekcije.
Četvrti je oblik pretežno neurološki, a glavni su simptomi glavobolja i zaboravnost.
Foto: KCNA
Istraživačko iznenađenje
Istraživači na projektu ORCHESTRA nastojali su odgovoriti na dva ključna pitanja: jesu li postojali dugoročni zdravstveni učinci nakon virusne infekcije i kakvi su bili rezultati cijepljenja i ranog liječenja tijekom vremena.
Iznenađenje u dosadašnjem projektu odnosi se na žene.
„Ono što je bilo vrlo neočekivano je da su žene koje nisu imale nikakvu drugu bolest bile izložene većem riziku od sindroma nakon bolesti Covid-19”, kaže Tacconelli.
Jedan od razloga zašto je ovaj rezultat bio nepredviđen je taj što su stariji muškarci bili u najvećem riziku od smrti od same infekcije.
Često su oboljele žene između 40 i 50 godina i imaju simptome kroničnog umora praćene neurološkim oblikom dugog Covida.
Poznato je da žene više pate od autoimunih stanja iz razloga o kojima stručnjaci još uvijek raspravljaju, a to bi moglo djelomično objasniti prevalenciju dugog Covida kod pacijentica.
U svakom slučaju, početna infekcija koronavirusom naizgled utječe na oblik dugog Covida. Na primjer, ljudi koji su se uglavnom žalili na glavobolje ili simptome boli u trbuhu kada su oboljeli od bolesti Covidom-19 izloženi su većem riziku od neurološkog oblika.
Razotkrivajući zapisi
Tim projekta ORCHESTRA došao je do medicinskih podataka 70.000 zdravstvenih djelatnika koji su provjeravali svoje zdravlje svakih nekoliko mjeseci od 2020. Takvi su radnici odabrani jer su bili izloženi visokom riziku od prijenosa bolesti Covid-19 i rutinski se pregledavaju na zarazne bolesti.
Opseg projekta također uključuje „kohorte pacijenata”, skupine pojedinaca sa zajedničkim osobinama, u primjerice Francuskoj i Njemačkoj.
Uključuje tisuće ranjivih pacijenata koje pomno prate bolnički liječnici.
„Svi ovi medicinski podaci otkrivaju da cijepljeni ljudi i ranjivi bolnički pacijenti koji su primili antivirusne lijekove ili terapiju antitijelima ubrzo nakon što su zaraženi imaju manji rizik od dugog Covida”, kaže Tacconelli.
U ožujku 2023., europska povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides rekla je da je 17 milijuna ljudi u EU-u pogođeno dugim Covidom i da taj broj raste. Kyriakides je obećala više istraživanja uzroka, posljedica i liječenja.
Dugi Covid sve je veći izazov za zdravstvene sustave u Europi i drugdje. U prosincu 2022., online konferencija spojila je 800 zdravstvenih stručnjaka i skupina pacijenata iz EU-a i SAD-a da se pozabave tim pitanjem, uključujući njihovu buduću veću suradnju.
Foto: ADRIANO MACHADO
Brži pristup
Slabost europskog zdravstvenog sustava koju je razotkrila pandemija koronavirusa bile su poteškoće u brzom pristupu podacima iz stvarnog svijeta potrebnima za procjenu učinka na pacijente i pronalaženje učinkovitih pristupa liječenja.
Da su se kliničke informacije o pacijentima u različitim bolnicama brže usporedile, primijetila bi se neučinkovitost antibiotika koji se zove azitromicin i vrlo rani učinak kortizona na preživljenje, smatra Tacconelli.
Kako bi se pozabavili ovim problemom, istraživači na projektu ORCHESTRA uspostavili su podatke o skupinama pacijenata diljem Europe. Ova zbirka podataka temelji se na postojećim i novim kohortama velikih razmjera u EU-u i neeuropskim zemljama.
Projekt je integrirao epidemiološke, kliničke, mikrobiološke i genotipske informacije o skupinama pacijenata sa zajedničkim okolišnim i socioekonomskim značajkama.
Velika potpora za projekt ORCHESTRA došla je od još jednog istraživačkog projekta kojega financira EU: unCoVer koji je završio u svibnju 2023., nakon dvije i pol godine, uključujući produljenje od šest mjeseci.
Ova je inicijativa pokrenuta kad je dr. José Luis Peñalvo s Instituta za tropsku medicinu u belgijskom gradu Antwerpenu predvidio prednosti prikupljanja informacija o pacijentima iz različitih bolnica.
„Na početku pandemije nije bilo jasno koju vrstu liječenja treba koristiti i nije bilo jasno trebamo li prekinuti liječenje kroničnih bolesnika nakon što su primljeni u bolnicu”, rekao je Peñalvo, epidemiolog koji je radio u svojoj rodnoj Španjolskoj i u SAD-u prije preseljenja u Belgiju 2018.
Briga o pacijentima
Nastojao je brzo prikupiti informacije. Peñalvo je započeo regrutiranjem Sveučilišne bolnice u Antwerpenu u mrežu prije nego što je kontaktirao bivše kolege u medicinskim centrima u Madridu.
Zanimaju ga bolesnici s dijabetesom tipa 2, visokim krvnim tlakom i kardiovaskularnim bolestima. Takvi su ljudi više patili od bolesti Covid-19.
„Zaintrigirala me je bolja briga o tim pacijentima, ali i prikupljanje podataka o njima kao i način analize prikupljenih podataka”, kaže Peñalvo.
Deseci bolnica, uključujući Hrvatsku, Irsku, Italiju, Norvešku i Portugal, te neke neeuropske zemlje poput Brazila i Kolumbije, pridružili su se mreži.
Nadamo se da će bolnice biti bolje pripremljene za suočavanje s budućom pandemijom ili za odgovaranje na medicinska pitanja upotrebom informacija o pacijentima iz brojnih zdravstvenih centara, a sve uz očuvanje privatnosti osiguravanjem anonimnosti ljudi čiji se podaci koriste.
U međuvremenu, Tacconelli s projekta ORCHESTRA kaže da se razvijaju mogući lijekovi za dugi Covid.
„Novi su postupci liječenja u pripremi”, rekla je. „Možda ćemo za godinu dana, ako budemo imali sreće, imati neke odgovore iz studija koje su u tijeku.”
Autor ANTHONY KING
Istraživanja u ovom članku financira EU.
Više informacija
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
