Također pomažu u usporavanju biološkog starenja, pri čemu se pokazalo da su ljudi koji imaju pristup zelenim površinama u prosjeku 2,5 godine biološki mlađi od onih koji nemaju, objavljeno je u srijedu u novoj studiji u časopisu Science Advances. “Život u blizini više zelenila može vam pomoći da budete mlađi od svoje stvarne dobi”, rekla je za agenciju AFP Kyeezu Kim, glavna autorica studije i postdoktorandica na Feinberg School of Medicine Sveučilišta Northwestern.
“Vjerujemo da naši nalazi imaju značajne implikacije za urbano planiranje u smislu širenja zelene infrastrukture za promicanje javnog zdravlja i smanjenje razlika u zdravlju”, dodala je.
Izloženost zelenim površinama prije se povezivala s boljim kardiovaskularnim zdravljem i nižim stopama smrtnosti. Smatra se da je razlog pomlađivanja veća tjelesna aktivnost i društvene interakcije, no nije jasno jesu li parkovi stvarno usporili starenje na staničnoj razini.
Kako bi to istražili, tim koji stoji iza studije ispitao je kemijske modifikacije DNK poznate kao “metilacija”. Prethodni rad pokazao je da takozvani “epigenetski satovi” koji se temelje na metilaciji DNK mogu biti dobar prediktor zdravstvenih stanja kao što su kardiovaskularne bolesti, rak, kognitivne funkcije i točniji način mjerenja starosti od kalendarskih godina.
Kim i kolege pratili su više od 900 bijelaca i crnaca iz četiri američka grada, Birminghama, Chicaga, Minneapolisa i Oaklanda, u razdoblju od 20 godina (1986. – 2006.). Koristeći satelitske snimke, tim je procijenio koliko su adrese stanovanja sudionika bile blizu okolnoj vegetaciji i parkovima, te je upario te podatke s uzorcima krvi uzetim u 15. i 20. godini istraživanja, kako bi odredili njihovu biološku dob.
Foto: Unsplash
Tim je izradio statističke modele za procjenu rezultata i kontrolu drugih varijabli poput obrazovanja, prihoda i čimbenika ponašanja poput pušenja, koji su mogli utjecati na rezultate. Otkrili su da su ljudi čiji su domovi bili okruženi s 30 posto zelenila u radijusu od pet kilometara bili u prosjeku 2,5 godine mlađi biološki u usporedbi s onima čiji su domovi bili okruženi s 20 posto zelenila.
Crnci s većim pristupom zelenim površinama bili su samo godinu dana biološki mlađi, dok su bijelci bili tri godine mlađi. “Drugi čimbenici, kao što su stres, kvaliteta okolnih zelenih površina i druga društvena podrška, mogu utjecati na stupanj dobrobiti zelenih površina u smislu biološkog starenja”, rekla je Kim, objašnjavajući razlike koje zahtijevaju daljnja istraživanja.
Na primjer, parkovi u siromašnim četvrtima koji se koriste za nezakonite aktivnosti mogli bi biti manje posjećeni, negirajući prednosti. Sljedeći koraci mogli bi uključivati istraživanje veze između zelenih površina i specifičnih zdravstvenih ishoda, dodala je. Također još nije jasno kako točno zelenilo smanjuje starenje, dodala je. Epidemiolog Manuel Franco sa Sveučilišta Alcala i Johns Hopkins nazvao je istraživanje “dobro osmišljenom studijom”. “Imamo više i bolje znanstvene dokaze za povećanje i promicanje korištenja urbanih zelenih površina”, dodao je Franco, koji nije bio uključen u studiju.
Možda te zanima…
Ideje za bijeg u prirodu: Istraži Moslavinu, Bilogoru i Papuk
Eko
Možda te zanima…
Kućne biljke koje čiste zrak od toksina i plijesni
Eko
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Također pomažu u usporavanju biološkog starenja, pri čemu se pokazalo da su ljudi koji imaju pristup zelenim površinama u prosjeku 2,5 godine biološki mlađi od onih koji nemaju, objavljeno je u srijedu u novoj studiji u časopisu Science Advances. “Život u blizini više zelenila može vam pomoći da budete mlađi od svoje stvarne dobi”, rekla je za agenciju AFP Kyeezu Kim, glavna autorica studije i postdoktorandica na Feinberg School of Medicine Sveučilišta Northwestern.
“Vjerujemo da naši nalazi imaju značajne implikacije za urbano planiranje u smislu širenja zelene infrastrukture za promicanje javnog zdravlja i smanjenje razlika u zdravlju”, dodala je.
Izloženost zelenim površinama prije se povezivala s boljim kardiovaskularnim zdravljem i nižim stopama smrtnosti. Smatra se da je razlog pomlađivanja veća tjelesna aktivnost i društvene interakcije, no nije jasno jesu li parkovi stvarno usporili starenje na staničnoj razini.
Kako bi to istražili, tim koji stoji iza studije ispitao je kemijske modifikacije DNK poznate kao “metilacija”. Prethodni rad pokazao je da takozvani “epigenetski satovi” koji se temelje na metilaciji DNK mogu biti dobar prediktor zdravstvenih stanja kao što su kardiovaskularne bolesti, rak, kognitivne funkcije i točniji način mjerenja starosti od kalendarskih godina.
Kim i kolege pratili su više od 900 bijelaca i crnaca iz četiri američka grada, Birminghama, Chicaga, Minneapolisa i Oaklanda, u razdoblju od 20 godina (1986. – 2006.). Koristeći satelitske snimke, tim je procijenio koliko su adrese stanovanja sudionika bile blizu okolnoj vegetaciji i parkovima, te je upario te podatke s uzorcima krvi uzetim u 15. i 20. godini istraživanja, kako bi odredili njihovu biološku dob.
Foto: Unsplash
Tim je izradio statističke modele za procjenu rezultata i kontrolu drugih varijabli poput obrazovanja, prihoda i čimbenika ponašanja poput pušenja, koji su mogli utjecati na rezultate. Otkrili su da su ljudi čiji su domovi bili okruženi s 30 posto zelenila u radijusu od pet kilometara bili u prosjeku 2,5 godine mlađi biološki u usporedbi s onima čiji su domovi bili okruženi s 20 posto zelenila.
Crnci s većim pristupom zelenim površinama bili su samo godinu dana biološki mlađi, dok su bijelci bili tri godine mlađi. “Drugi čimbenici, kao što su stres, kvaliteta okolnih zelenih površina i druga društvena podrška, mogu utjecati na stupanj dobrobiti zelenih površina u smislu biološkog starenja”, rekla je Kim, objašnjavajući razlike koje zahtijevaju daljnja istraživanja.
Na primjer, parkovi u siromašnim četvrtima koji se koriste za nezakonite aktivnosti mogli bi biti manje posjećeni, negirajući prednosti. Sljedeći koraci mogli bi uključivati istraživanje veze između zelenih površina i specifičnih zdravstvenih ishoda, dodala je. Također još nije jasno kako točno zelenilo smanjuje starenje, dodala je. Epidemiolog Manuel Franco sa Sveučilišta Alcala i Johns Hopkins nazvao je istraživanje “dobro osmišljenom studijom”. “Imamo više i bolje znanstvene dokaze za povećanje i promicanje korištenja urbanih zelenih površina”, dodao je Franco, koji nije bio uključen u studiju.
Možda te zanima…
Ideje za bijeg u prirodu: Istraži Moslavinu, Bilogoru i Papuk
Eko
Možda te zanima…
Kućne biljke koje čiste zrak od toksina i plijesni
Eko
[/gpt
