Ljeto je mnogima sinonim za nezaboravna putovanja, izlaske s prijateljima, ludu zabavu, boravak na suncu i odmor od stresa, i to u društvu drugih ljudi, od članova obitelji do prijatelja, pa i ljudi koje ćemo upoznati tamo gdje ljetujemo. No, ako niste od onih koji mogu planirati odmor s nekim, već putujete, ili ostajete kod kuće sami, to može biti prilično razočaravajuće i potaknuti snažan osjećaj usamljenosti.
POGLEDAJTE VIDEO: Pametni ljudi su sretniji kad su sami
Pogoršat će ga dodatno fotografije s društvenih mreža, na kojima sve vrvi slikama s putovanja, koncerata, ili druženja na plaži, zbog kojih imamo osjećaj da se baš svi oko nas dobro zabavljaju i imaju nekoga s kime mogu podijeliti dane.
– Ljudi su društvena bića i žele se povezati s drugima. Jedan od načina na koji se danas povezujemo je putem tehnologije. Kroz percepciju sadržaja na društvenim mrežama često nam je lakše uspoređivati sebe i svoj život sa životom drugih ljudi, zbog čega često možemo osjetiti pritisak da ispunimo očekivanja i provodimo se kao što to rade i ljudi oko nas. Rezultat toga je tuga, koja može jako brzo eskalirati, kaže psihologinja dr. Rina Bajaj. Dodaje kako se u toj fazi mogu javiti negativne misli, kao što su: “nitko ne mari za mene”, ili “tuđi život je bolji od mog”.
– No, važno je zapamtiti da ljudi na društvenim mrežama obično predstavljaju najbolje verzije sebe i svojih života, ono ‘najluđe’ što im se događa. Ako vi možda niste toliko društveni, to ne znači da ste vi ili vaš život manje vrijedni od života drugih ljudi, ili da je način na koji vi provodite svoje vrijeme manje kvalitetan i zabavan – nastavlja. Kako nije uvijek lako imati to na umu, važno je prihvatiti da ćemo se u nekim fazama života susresti sa usamljenošću, čak i oni ljudi koji izgledaju kao da se uvijek zabavljaju, ili da nikad nisu sami. Usamljenost, naime, nije uvijek povezana samo s time ima li ili nema ljudi oko vas.
Foto: Davor Puklavec, Marko Prpić/Pixell, Dreamstime
– Nijedna emocija nije ni dobra ni loša, sve one samo govore o tome kako se osjećamo, razmišljamo i ponašamo se. Dakle, ponekad se osjećati usamljeno je sasvim normalno. Način na koji doživljavamo usamljenost je subjektivan, stoga je važno prepoznati vlastite znakove usamljenosti, što će vam dati priliku da se proaktivno pozabavite time što je prije moguće. Umjesto da na silu pokušavate izbjegavati taj osjećaja, korisno je sjesti i razmišljati o osjećaju usamljenosti i onome što on za vas znači – objasnila je psihologinja.
Dodaje da osvještavanje svojih emocijama pomaže da ih potvrdite i da se ponovno povežete sa sobom.
– Pronađite siguran način da izrazite taj osjećaj, kao što je pisanje dnevnika, razgovor s nekim ili umjetničko izražavanje kroz glazbu ili slikanje. Imajte na umu da će se intenzitet tog osjećaja smanjiti, te da biste tada mogli razmisliti i o zdravijim načinima suočavanja, poput izlaska u prirodu, ili među ljude, što može pomoći da promijenite raspoloženje – objašnjava Rina.
Dobro je imati na umu da se osjećaj usamljenosti ljeti posebno može pojačati, jer su ljudi ljeti skloniji biti u društvu i češće boraviti vani.
Foto: Davor Puklavec, Marko Prpić/Pixell, Dreamstime
– Kad se osjećamo usamljeno, lako nam se promijeni perspektiva, tako da se više usredotočimo na ono što nam ne ide dobro, ili nam nedostaje, Tako olako odbacujemo pozitivan stav, što može dovesti do još više usamljenosti i lošeg raspoloženja. Zato odvojite vrijeme za to da se usredotočite na sljedeće pitanje: ‘Koje su tri dobre stvari u vašem životu?’. Osim toga, vizualizirajte svoje sretno mjesto za ‘podizanje’ raspoloženja. Naime, naš mozak ne može razlikovati ono što zamišljamo i ono što se događa u sadašnjosti, tako da ako zatvorite oči i zamislite mjesto ili vrijeme u kojem ste se osjećali sretno, to će potaknuti buđenje te emocije u vašem tijelu – savjetuje psihologinja.
Usamljenost može biti i okidač za samokritičnost, pa Rina savjetuje da uz to vježbate i samosuosjećanje. Napišite popis pozitivnih stvari o vama i svim vašim kvalitetama. Također, zadajte si više aktivnosti u kojima uživate, a koje vam daju smisao i svrhu, čak i ako to znači izlazak iz zone udobnosti. Na primjer, ako se pridružite nekom klubu ili sportu u kojem ćete uživati, ne samo da će vas to ojačati, već ćete se izložiti širem krugu ljudi s kojima biste se mogli povezati i tako rjeđe biti usamljeni.
Važno je i raditi na izgradnji kvalitetnih odnosa, no treba razmisliti i o psihoterapiji ili online grupama podrške, kao mogućem prostoru za istraživanje nekih svojih osjećaja i misli. To će vam pomoći da se usredotočite na kvalitetu, a ne količinu svojih odnosa, zaključuje.
