Predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) Iva Šušković izvijestila je medije o tijeku štrajka četvrtoga dana njegova održavanja
SDLSN pokrenuo je 5. lipnja štrajk radi zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova, državnih službenika i namještenika zaposlenih u tijelima sudbene vlasti i Državnom odvjetništvu. Republika Hrvatska je tužila SDLSN radi pokušaja zabrane štrajka ali je Županijski sud u Zagrebu presudio u korist sindikata.
POGLEDAJTE VIDEO:
– U štrajku je oko 5000 ljudi. Ono što mogu novo reći da je stigao poziv iz Ministarstva pravosuđa za sastanak u ponedjeljak u 15 sati. Mi stojimo pri našim zahtjevima, do danas nismo dobili ponudu Ministarstva niti očitovanje o nekakvom kompromisnom prijedlogu po pitanju naših zahtjeva da nam se povećaju plaće za 400 eura neto – rekla je Šušković.
– Nama je to neprihvatljivo iz više razloga jer niti ovim, kako oni kažu, sveobuhvatnim rješenjem nisu obuhvaćeni svi. Moramo voditi računa o tome da i dalje u tijelima sudbene vlasti većina namještenika ne prima čak niti minimalnu plaću. Ono što danas mogu postaviti pitanje temeljem odluke Vlade je što će se dogoditi s namještenicima koji su najniže rangirani sa planiranim povećanjem od 100 eura kad taj zaposlenik nema niti 700 eura plaću bruto – zapitala se Šušković.
– Iz Ministarstva je upućen dopis čelnicima tijela da se dostavi broj ljudi koji sudjeluju u štrajku. Ovo je izazvalo pomutnju na terenu jer je do nas došla informacija da se ne traži samo broj, već i imena i prezimena ljudi koji su u štrajku. Ja apeliram na sindikalne povjerenike da ne postupaju po toj uputi nego da se vode time što je upućeno u dopisu i da dostave samo broj ljudi jer poslodavac na to ima pravo. Nema razloga da se traže imena, velika je većina u štrajku osim onih koji su na bolovanju ili godišnjem odmoru – rekla je Šušković.
– Odvjetnička komora također je uputila dopis da se rade neodgodivi i hitni poslovi, ali mi smo jasno komunicirali i ranije. Poslodavac je u potupku mirenja trebao definirati poslove koji se ne smiju prekidati. U istom tom zakonu stoji da se ti poslovi tijekom štrajka više ne mogu definirati – rekla je Šušković.
– Sve ono što je hitno se obavlja svi drugi poslovi nisu hitni i mogu se odgoditi – dodala je Šušković.
UŽIVO IZ ZAGREBA:
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) Iva Šušković izvijestila je medije o tijeku štrajka četvrtoga dana njegova održavanja
SDLSN pokrenuo je 5. lipnja štrajk radi zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova, državnih službenika i namještenika zaposlenih u tijelima sudbene vlasti i Državnom odvjetništvu. Republika Hrvatska je tužila SDLSN radi pokušaja zabrane štrajka ali je Županijski sud u Zagrebu presudio u korist sindikata.
POGLEDAJTE VIDEO:
– U štrajku je oko 5000 ljudi. Ono što mogu novo reći da je stigao poziv iz Ministarstva pravosuđa za sastanak u ponedjeljak u 15 sati. Mi stojimo pri našim zahtjevima, do danas nismo dobili ponudu Ministarstva niti očitovanje o nekakvom kompromisnom prijedlogu po pitanju naših zahtjeva da nam se povećaju plaće za 400 eura neto – rekla je Šušković.
– Nama je to neprihvatljivo iz više razloga jer niti ovim, kako oni kažu, sveobuhvatnim rješenjem nisu obuhvaćeni svi. Moramo voditi računa o tome da i dalje u tijelima sudbene vlasti većina namještenika ne prima čak niti minimalnu plaću. Ono što danas mogu postaviti pitanje temeljem odluke Vlade je što će se dogoditi s namještenicima koji su najniže rangirani sa planiranim povećanjem od 100 eura kad taj zaposlenik nema niti 700 eura plaću bruto – zapitala se Šušković.
– Iz Ministarstva je upućen dopis čelnicima tijela da se dostavi broj ljudi koji sudjeluju u štrajku. Ovo je izazvalo pomutnju na terenu jer je do nas došla informacija da se ne traži samo broj, već i imena i prezimena ljudi koji su u štrajku. Ja apeliram na sindikalne povjerenike da ne postupaju po toj uputi nego da se vode time što je upućeno u dopisu i da dostave samo broj ljudi jer poslodavac na to ima pravo. Nema razloga da se traže imena, velika je većina u štrajku osim onih koji su na bolovanju ili godišnjem odmoru – rekla je Šušković.
– Odvjetnička komora također je uputila dopis da se rade neodgodivi i hitni poslovi, ali mi smo jasno komunicirali i ranije. Poslodavac je u potupku mirenja trebao definirati poslove koji se ne smiju prekidati. U istom tom zakonu stoji da se ti poslovi tijekom štrajka više ne mogu definirati – rekla je Šušković.
– Sve ono što je hitno se obavlja svi drugi poslovi nisu hitni i mogu se odgoditi – dodala je Šušković.
UŽIVO IZ ZAGREBA:
[/gpt
