Broj koji je Zavod objavio objektivna je datost i utjecat će na naš položaj u Srbiji, priopćio je Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV).
Najviše Hrvata u Srbiji i dalje živi u Vojvodini, no razvidan je pad broj pripadnika ove zajednice, prenosi „Hrvatska riječ“. Prema popisu stanovništva iz 2011. u Vojvodini se Hrvatima izjasnilo 47.033, dok ih je prema najnovijem popisu 32.684, odnosno manje za 14.349 stanovnika.
Najviše Hrvata je prema popisu 2011. živjelo u pojedinim vojvođanskim gradovima, kao što su Subotica, Sombor, Novi Sad, Apatin, Srijemska Mitrovica, Šid, Ruma i drugima. Po analizi hrvatskog tjednika, u svakom od tih gradova i općina broj Hrvata se značajno smanjio pa se tako 2022. u Subotici 10.431 stanovnika izjasnilo Hrvatima, a 2011. ih je bilo 14.151, u Somboru 5029 a u prethodnom popisu 7070.
U Novom Sadu hrvatske je pripadnosti 3877 građana toga grada, a prije jedanaest godina ih je bilo 5335, u Apatinu je broj pao s 3015 na 2057, a u Srijemskoj Mitrovici s 2112 na 1341. U Šidu je Hrvata bilo 1748 a sada ih je 1249, a u Rumi je broj pao s 1719 na 1133. U svim ostalim gradovima i općinama u Vojvodini broj Hrvata je pao na ispod 1000.
U glavnom gradu Srbije Beogradu 2011. bilo je 7752 stanovnika koji su se izjasnili Hrvatima, a 2022. je broj 4554.
U prvoj reakciji na rezultate popisa DSHV je ocijenio da su ovakvi podaci “rezultat duljeg razdoblja punog izazova u društvu u Srbiji, koje se mijenja gotovo svakodnevno”.
– Najvjerojatnije se ponovila situacija da se određeni broj građana neupitno hrvatskog podrijetla izjasnio drukčije, pa i anacionalno – priopćio je DSHV, navodeći kako će smanjivanje broja utjecati na položaj Hrvata jer su pojedina zakonska rješenja iz područja zaštite manjinskih prava povezana s brojnošću pojedinih manjina.
Na ovaj izazov, kako se navodi, odgovor će biti jačanje DSHV-a radi nastavka aktivnog političkog djelovanja, nastavak potpore predstavničkom tijelu Hrvata Hrvatskom nacionalnom vijeću te strateška suradnja s tijelima matične države Hrvatske.
– DSHV ne prihvaća defetizam, svjesni da smo naraštaj mnogobrojnih prilika. U ambijentu koji za Hrvate u Srbiji biva sve povoljniji, želimo ih iskoristiti – zaključuje se u njihovu priopćenju.
Rezultati popisa stanovnika iz 2022. u Srbiji pokazuju da je do značajnog pada broja pripadnika došlo i u drugim manjinskim zajednicama. Broj Mađara između dva popisa s 253.889 pao je na 184.442, Slovaka s 52.750 na 41.730, Rusina s 14.246 na 11.483, a broj Bunjevaca (ne-Hrvata) između dva popisa pao je s 16.706 na 11.104.
Do pada je došlo i u ukupnom broju stanovništva u Srbiji. Prema konačnim rezultatima ona ima 6,647.003 stanovnika, a 2011. ih je bilo 7,186.862.
Najčitaniji članci
Source link
Nedavno provedeni popis stanovništva u Srbiji pokazao je da je broj Hrvata u toj zemlji drastično pao u posljednjih deset godina. Naime, prema podacima iz popisa, u Srbiji danas živi gotovo 19.000 Hrvata manje nego što je to bilo slučaj prije deset godina.
Konkretnije, prema podacima iz popisa iz 2011. godine, u Srbiji je tada živjelo 57.900 Hrvata. No, prema nedavno provedenom popisu stanovništva iz 2021. godine, taj se broj drastično smanjio te danas u Srbiji živi svega 38.480 Hrvata.
Ovakvo drastično smanjenje broja Hrvata u Srbiji može se objasniti na nekoliko različitih načina. Prije svega, velik broj Hrvata iz Srbije odselio se tijekom posljednjih nekoliko godina u druge zemlje, prije svega u Hrvatsku, ali i u druge europske zemlje.
Također, treba uzeti u obzir i činjenicu da je stanje u Srbiji u posljednjih deset godina bilo vrlo nestabilno. Ratovi, političke krize i ekonomska nestabilnost doveli su do toga da je mnogo Hrvata odlučilo napustiti Srbiju i potražiti bolje uvjete za život u drugim zemljama.
Naravno, valja naglasiti da Srbija ima i dalje značajan broj Hrvata koji tamo žive, kako u većim gradovima poput Beograda i Novog Sada, tako i u manjim mjestima kraj granice s Hrvatskom. Ti Hrvati, međutim, često se žale na diskriminaciju i probleme s kojima se susreću u Srbiji, što je još jedan razlog zbog kojeg mnogi odlaze iz te zemlje.
S druge strane, ovo drastično smanjenje broja Hrvata u Srbiji moglo bi imati negativne posljedice po bilateralne odnose između Hrvatske i Srbije. Naime, Hrvatska je do sada uvijek bila zainteresirana za prava i položaj Hrvata u Srbiji, a ovaj novi trend svakako će izazvati zabrinutost u Zagrebu.
Kako će se dalje razvijati odnosi između Hrvatske i Srbije, teško je predvidjeti, no ono što je sigurno jest da će se ovaj problem morati rješavati na neki način, kako bi se prava i interesi preostalih Hrvata u Srbiji zaštitili i osigurali.
