Rusija je u ponedjeljak pozvala Armeniju i Azerbajdžan da poštuju sporazum o prekidu vatre iz 2020., izrazivši “ozbiljnu zabrinutost” zbog eskalacije napetosti između dviju zemalja u vezi Nagorno-Karabaha.
Azerbajdžan je u nedjelju uspostavio kontrolnu točku na početku planinske ceste koja povezuje Armeniju i Nagorno-Karabah zvanu Lachinov koridor, što je Armenija ocijenila “grubim kršenjem” sporazuma o prekidu vatre postignutog 2020. uz posredovanje Moskve.
Nagorno-Karabah je međunarodno priznat dio Azerbajdžana u kojem većinom žive etnički Armenci. Godine 2020. Azerbajdžan je u šestotjednom ratu postigao značajne teritorijalne uspjehe. U ratu su poginule tisuće ljudi na obje strane. Uz posredovanje Moskve dogovoren je prekid vatre koji uključuje prisutnost ruskih mirovnih snaga u tom području.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u ponedjeljak da “ne postoji alternativa” sporazumu o prekidu vatre i dodao da Moskva posreduje između dviju strana.
“Rusija nastavlja kontakte, situacija je zaista teška”, rekao je Peksov novinarima.
Rusija je saveznik Armenije s kojom je sklopila sporazum o uzajamnoj obrani, ali ima dobre odnose i s Azerbajdžanom.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da jednostrano kršenje sporazuma o prekidu vatre nije prihvatljivo, no nije izravno okrivilo nijednu stranu.
Azerbajdžan je 2020. pristao “jamčiti sigurnost ljudi, vozila i tereta na Lachinovu koridoru u oba smjera”. Armenija smatra da je uspostava kontrolne točke na početku te ceste “grubo kršenje” tih odredbi.
Najčitaniji članci
Source link
Posljednjih tjedana cijeli svijet je svjedok sukoba između Armenije i Azerbajdžana u regiji Nagorno-Karabakh. Ovaj dugogodišnji spor oko teritorijalnih granica doveo je do nekontroliranih borbi između dviju strana. Kako bi se smirila situacija, Rusija je izvršila pregovore između zaraćenih strana i postigla privremeni prekid vatre, koji je stupio na snagu 10. listopada.
Međutim, povremeni izvještaji o kršenju prekida vatre stvaraju zabrinutost među svjetskom javnošću. Rusija, koja ima svoju vojnu bazu na teritoriju Armenije, postavila je se kao posrednik u ovom konfliktu. Predsjednik Rusije, Vladimir Putin, pozvao je obje strane da poštuju prekid vatre i pružio podršku obnovi mirovnog procesa u regiji.
Armenija i Azerbajdžan su dvije bivše sovjetske republike koje se spore oko teritorijalnih granica između 1988. i 1994. godine. Spor se opet vratio u sukob 27. rujna 2020. godine, kada su izbile teške borbe između vojske Nagorno-Karabaha, koji je podržan od strane Armenije, i azerbajdžanske vojske. Ovaj sukob je uzrokovao razaranje kuća, stanovništva i drugih infrastrukturnih objekata. Ljudski životi su izgubljeni na obje strane, što je izazvalo reakcije međunarodne zajednice i potrebu za prekidom vatre.
Armenija i Azerbajdžan su prihvatile prekid vatre, koji je stupio na snagu 10. listopada 2020. godine. Međutim, od tada su objavljene informacije o eventualnom kršenju prekida vatre. Ova kršenja dovode u pitanje provedbu prekida vatre i mogu ugroziti povratak mira u regiji.
Rusija, kao posrednik u ovom sukobu, poziva obje strane da poštuju prekid vatre i obnovu mirovnog procesa. Vojna baza koju Rusija ima u Armeniji predstavlja potencijalnu prijetnju za Azerbajdžan, što ga čini vrlo opreznom u njihovim odnosima s Rusijom. Međutim, Rusija se zalaže za obnovu mira u regiji i poziva obje strane na opreznost i nenasilje.
U ovom trenutku, prioritet bi trebao biti povratak miru u regiji i diljem svijeta. Međunarodna zajednica poziva obje strane da izdaju zajedničku izjavu kojom će podržati provedbu prekida vatre i obnoviti mirovni proces. Potrebno je okončati ovaj spor na miroljubiv način kako bi ljudi u regiji mogli nastaviti svoje živote bez straha i nasilja.
U konačnici, Armenija i Azerbajdžan imaju odgovornost da poštuju prekid vatre i obnovu mira u regiji Nagorno-Karabakh. Kontinuirano kršenje prekida vatre može dovesti do daljnjeg nasilja i razaranja u regiji. Jedino mirno rješavanje ovog sukoba može dovesti do dugotrajnog mira i stabilnosti u regiji i diljem svijeta.
