Radi se o stanju koje pogađa veliki broj ljudi, a iako nije priznat kao medicinska dijagnoza, može utjecati na zdravlje i život osobe. Kako ga prepoznati, što ga uzrokuje i kako olakšati simptome pročitajte u nastavku.
Imposter sindrom ili sindrom varalice je fenomen u kojem se osoba osjećaj kao intelektualni prevarant odnosno kao da nije dovoljno kvalificirana da bi zaslužila svoje uspjehe iako ih je postigla svojim trudom i znanjem. Osobe s ovim sindromom su uspješne u svojim profesionalnim pothvatima, no smatraju da su do postignuća došli pukom srećom ili su nekako prevarili i uvjerili sve oko sebe da su bolji nego što jesu.
Ovaj sindrom karakterizira uporna sumnja u vlastitu kompetentnost i sposobnost uz strah da će biti otkriveni kao prevaranti. Često se događa da osobe s ovim sindromom ne mogu prihvatiti i objektivno sagledati svoja dostignuća ili vjerovati da su doista toliko sposobni koliko drugi vide da jesu. Iako nije službeno priznat kao dijagnostički poremećaj, sindrom varalice je raširen i može utjecati na različite aspekte života, uključujući obrazovanje, karijeru i međuljudske odnose.
“Volio bih da više ljudi shvati da fenomen varalice nije mentalni poremećaj”, objašnjava za Everyday Health Kevin Cokley, doktor psihologije i profesor na Sveučilištu Michigan u Ann Arboru koji je svoja istraživanja usmjerio na proučavanje ovog fenomena. Iako ga ljudi obično nazivaju “sindromom”, kaže da taj izraz nije skroz točan.
Zašto se sindrom varalice javlja kod toliko ljudi?
Nema dovoljno opsežnih istraživanja koja bi objasnila što točno uzrokuje sindrom varalice, ali postoje određene karakteristike i situacije koje mogu doprinijeti, kao i čimbenici koji mogu promijeniti način na koji ljudi proživljavaju ovaj sindrom. Neki od njih su:
Rasizam i seksizam
Razni oblici sustavne potlačenosti, poput rasizma i seksizma, mogu biti razlog osjećaja manje vrijednosti i sumnje u sebe, objašnjava dr. Cokley. “Smatram da su ovakvi sistemski problemi zaslužni za većinu slučajeva sindroma varalice”, navodi dr. Geneva Reynaga Abiko, psihologinja koja se specijalizirala za rad s klijentima koji se redovito suočavaju s ovakvim vrstama diskriminacije, uključujući one koji se identificiraju kao BIPOC ili LGBTQ+.
U isto vrijeme, eliminiranje svih oblika potlačenosti ne bi nužno u potpunosti eliminiralo postojanje ovog fenomena, kaže Cokley i napominje: “To nije podržano istraživanjima, ali ono što je jasno je da osobe pogođene ovakvom vrstom diskriminacije obično doživljavaju sindrom varalice češće te malo drugačije nego ljudi koji nisu potlačeni”.
Kada bijeli muškarac doživljava osjećaj prevare, kaže Cokley, vjerojatno nije povezan s činjenicom da ga svijet čini inferiornim zbog njegovog identiteta bijelog muškarca, no kada potlačene osobe govore o tome da se osjećaju kao varalice, obično je to zbog utjecaja okoline koji ih navode da dovedu u pitanje svoju kompetentnost.
Trauma i tjeskoba
Određene karakteristike osobe kao i povijest traumatičnih događaja mogu utjecati na vjerojatnost da će se osjećati kao prevaranti. Dr. Reynaga Abiko kaže da prema njezinom iskustvu osobna trauma i tjeskoba mogu doprinijeti osjećaju kao da varate sve oko sebe. Živčani sustav ljudi koji su doživjeli traumu često ostaje u stanju visokog opreza i pripravnosti kako bi si osigurali osjećaj sigurnosti u svakoj situaciji, a obično je to nesvjesno. Ova pretjerana aktivacija živčanog sustava u kombinaciji s time da je njihov osjećaj vrijednosti vjerojatno bio negativno pogođen traumom može osobu učiniti osjetljivijom te manje svjesnom svojim sposobnosti. S druge strane, neće svatko s traumom doživjeti ovakve osjećaje.
Foto: Pexels
Perfekcionizam može biti dobra kvaliteta, ali i nedostižni standard koji vodi do sindroma varalice
Perfekcionizam
Istraživanje dr. Cokleyja pokazalo je da su nezdravi oblici perfekcionizma povezani s osjećajima da je osoba varalica i da niže samopouzdanje može biti jedna od stvari koja povezuje to dvoje. Pokušati biti savršen doista nije realno, kaže Cokley. Ako imate iznimno visoke standarde za sebe i vjerujete da vaši visoki standardi nisu ispunjeni, radi se o negativnom perfekcionizmu, a ako uz to imate i niže samopouzdanje, to vas čini ranjivijima za razvijanje ovog sindroma.
Sindrom varalice može utjecati na zdravlje
Od mentalnog zdravlja, do fizičkih simptoma i naposljetku poslovnih te društvenih prilika, sindrom varalice može utjecati na razne aspekte života. Osjećaj stalne sumnje u svoje sposobnosti može uzrokovati visoku razinu stresa i tjeskobe, a to može dovesti i do depresije te narušavanja sna koji je ključan za zdravlje. Zbog takvih osjećaja ćete možda izgubiti priliku za napredak na poslu jer ćete smatrati da niste dovoljno kvalificirani da budete više plaćeni ili da dobijete promaknuće. Ako konstantno osjećate da niste dovoljno kompetentni za posao koji radite, veće su šanse da ćete doživjeti burnout i biti nezadovoljni pozicijom na kojoj se nalazite bez da taj problem pokušate riješiti.
Možda te zanima…
Najčešći simptomi emocionalnog burnouta i što ga razlikuje od stresa
Zdravlje
Kako se nositi sa sindromom varalice?
Dr. Cokley napominje da prognoza za osobe sa sindromom varalice nije loša te da postoje načini kako živjeti sretan i produktivan život unatoč takvim osjećajima. Da biste uklonili osjećaje sumnje u sebe i svoja postignuća, pokušajte sljedeće:
Znajte da niste jedini – Mnogi ljudi se osjećaju kao da nisu zaslužili ono za što su se trudili, no ne priča svatko o tome. Iako istraživanja pokazuju širok raspon brojki, dr. Cokley procjenjuje da se ovaj sindrom javlja kod oko 80 posto ljudi.
Okružite se pozitivnim uzorima – Dr. Reynaga Abiko napominje da je važno okružiti se ljudima koji vas inspiriraju te da kroz njihov primjer vidite da je moguće napraviti stvari koje ste napravili.
Zapamtite da uspoređivanje s drugima donosi samo štetu – Dok vam pozitivni uzori mogu poslužiti kao inspiracija, nemojte se previše doslovno uspoređivati s njima ili drugim uspješnim ljudima. Svatko od nas ima svoj put do uspjeha, a ovakva vrsta uspoređivanja i zavisti prema drugima je nezdrava i samo može dovesti do razočarenja.
Promijenite način kako razgovarate sa sobom – Ako primjećujete samo svoje loše osobine, vrijeme je da promijenite obrasce misli. Pokušajte problemu pristupiti na drugačiji način i pronaći nešto pozitivno i fokusirati se na to. Na početku će biti teško i to će vam se činiti neprirodno, no s vremenom ćete se naviknuti na novi pristup te će vam postati prirodan.
Potražite pomoć – Ako smatrate da osjećaji koji prate sindrom varalice postaju neizdrživi i da vas previše koče u životu, profesionalna pomoć psihoterapeuta je uvijek dobro rješenje. Nekada nam je dovoljno jednostavno ispričati svoju priču i misli nekome tko će nam ukazati na pozitivne stvari koje ne vidimo u šumi sumnji.
Možda te zanima…
Kako razlikovati depresiju i kroničnu iscrpljenost?
Zdravlje
