Europa je doživjela drugu najtopliju zimu od početka mjerenja 1979. godine, objavila je u srijedu služba EU-a za praćenje klime, dok su suši uvjeti od prosjeka zabilježeni u velikim dijelovima zapadne i jugoistočne Europe, kao i u ruskim regijama.
Puno veće temperature od prosjeka izmjerene su u istočnoj Europi i dijelovima sjeveroistočne Europe, objavila je Služba za klimatske promjene Copernicus.
Temperature su bile ispod prosjeka na Pirenejskom poluotoku.
Prema izvještaju najtoplija zima od početka mjerenja bila je 2019./2020.
Globalno je ovogodišnja veljača bila peta najtoplija od kada postoje mjerenja, prema Copernicusu.
“Veći dio Europe imao je iznadprosječne temperature zraka, posebice sjeverna Norveška i Švedska, kao i (norveška regija) Svalbard”, dodala je služba EU-a.
Svalbard je arhipelag između norveškog kopna i Sjevernog pola.
Najčitaniji članci
Source link
Znanstvenici upozoravaju da je ova zima druga najtoplija u Europi od početka mjerenja. Razlog za ovo je globalno zatopljenje koje se povećava iz godine u godinu. Ovo upozorenje nije iznenađujuće jer je trend globalnog zatopljenja vidljiv već godinama, no činjenica da je ova zima druga po redu toplo razlog je za zabrinutost.
Znanstvenici su izrazili veliku zabrinutost jer globalno zatopljenje ima vrlo ozbiljne posljedice na životnu sredinu i živote ljudi. Uzrokuje promjene u klimi, oluje, poplave, suše, toplinski valovi, požare i mnoge druge katastrofe.
Smatra se da je ovog zime ekstremno toplo vrijeme utjecalo na nekoliko sektora. Potrošnja energije bila je visoka zbog korištenja klimatizacije i grijanja, turizam se povećao zbog izvrsnih uvjeta za zimske sportove, a poljoprivredni usjevi su bili ozbiljno ugroženi zbog nedostatka snijega koji je neophodan za rast biljaka.
Ova upozorenja dolaze u vrijeme kada se u svijetu sve više razvijaju planovi za smanjenje emisija ugljičnog dioksida i drugih onečišćujućih plinova. Stručnjaci naglašavaju da su ovi napori itekako potrebni kako bi se spriječilo daljnje zatopljenje klime.
Međutim, iako su ovi napori važni, donošenje odluka o smanjenju emisija treba početi na lokalnoj razini kako bi se primijenile globalno. To znači da svaki pojedinac treba preuzeti odgovornost za svoje postupke i pokušati smanjiti svoj utjecaj na okoliš.
Svjesnost javnosti o klimatskim promjenama već se povećava, a društveni pokreti koji se zalažu za očuvanje životne sredine postaju sve jači. To je dobra vijest, no još uvijek ima mnogo posla pred nama.
U posljednjih nekoliko desetljeća, svijet se suočio sa nekoliko klimatskih katastrofa, kao što su superuragani, suše i poplave. Iako još uvijek postoji nada da se klimatske promjene mogu usporiti, vremenski uvjeti ovog zime pokazuju da je situacija vrlo ozbiljna.
Uz to, što se više zatopljenje nastavlja, posljedice za okoliš i ljude će se samo povećavati. Stoga je ključno da se javna svijest o ovom problemu poveća kako bi se poduzele odgovarajuće mjere za borbu protiv globalnog zatopljenja.
