Autor TOM CASSAUWERS
„Biljni su se sastojci oduvijek upotrebljavali u kozmetici”, rekao je Heiko Rischer, voditelj biljne biotehnologije u VTT-u, finskom istraživačkom centru. „No, posljednjih je godina ponovno oživio interes za sastojke biljnog podrijetla. Potrošači su zainteresirani za zelenije i održivije sastojke.”
POGLEDAJTE VIDEO o eko slikovnici:
Danas je većina ključnih sastojaka, koji se koriste u 80 milijardi eura vrijednoj europskoj kozmetičkoj industriji, sintetskog ili životinjskog podrijetla ili uzeta iz divljih biljaka. Proizvodnja ovih sastojaka ponekad uključuje otapala ili procese koji nisu održivi i postaju sve manje popularni među potrošačima. Berba divljih biljaka pak stavlja pritisak na prirodne ekosustave.
Rischer i drugi europski znanstvenici istražuju kako u kozmetičke proizvode unijeti više prirodnih i održivih sastojaka biljnog podrijetla.
Pritisak na ekosustav
Projekt InnCoCells, kojega financira EU, a kojim koordinira VTT, stvara alternativne opcije sastojaka uzgojem biljaka ili biljnih stanica za upotrebu u kozmetici na održiv način.
„Uzgajamo biljne stanice i organe u bioreaktorima”, rekao je Rischer. „No, drugi partneri uzgajaju cijele biljke aeroponikom i u staklenicima ili na polju.”
Projekt InnCoCells istražuje komercijalnu proizvodnju inovativnih kozmetičkih sastojaka iz biljaka, kao što su bosiljak ili aromatični đumbir.
„Naš je rad trenutačno u fazi bio-prospekcije”, kaže Rischer. „Procjenjujemo različite biljne vrste na sastojke. Polazimo od širokog spektra potencijalnih biljaka i s vremenom ih smanjujemo.”
Tim ima za cilj razviti do 10 sastojaka koje će izbaciti na tržište u sljedeće tri godine, iako je to tek početak za projekt koji je započeo u svibnju 2021.„Pronalaženje puta u ovoj džungli biljnih opcija pravi je izazov”, kaže Rischer.
Fokus je na bioaktivnim spojevima u kozmetici, što znači sastojcima koji stvaraju željeni učinak kao što je sprječavanje starenja kože, a ne sastojcima poput stabilizatora ili mirisa. Bitan dio posla projekta InnCoCells je da kozmetika radi ono što obećava i to na transparentan način.
„Kozmetika mora početi davati dokaze da proizvodi stvarno rade ono što tvrde”, rekao je Rischer. „To bi stvarno pomoglo potrošačima u donošenju odluka. Kada kupujemo hranu, na pakiranju se nalazi mnogo informacija koje pomažu potrošačima. Moramo učiniti isto s kozmetikom.”
Foto: Dreamstime
Kreme od kave
U zasebnoj, upravo završenoj inicijativi za ozelenjavanje kozmetičke industrije, projekt Prolific koji financira EU pretvorio je biljne ostatke u sastojke za kozmetičke proizvode. Tim je ekstrahirao polifenole iz srebrnih pokožica kave, vrstu spoja korisnog u kozmetici zbog svojih učinaka protiv starenja kože. Ekstrakt polifenola je standardiziran i upotrijebljen u prototipu kreme za lice.
Polifenoli obično potječu iz biljaka. No, spoj se ekstrahira kemijskim postupkom koji rezultira otpadom koji treba pažljivo zbrinuti. Projekt je primijenio ekološki prihvatljivu metodu, nazvanu ekstrakcija subkritičnom vodom, koja koristi samo vodu pod vrlo visokim pritiskom za ekstrakciju polifenola iz srebrnih pokožica kave.
Sve u svemu, istraživanje Prolific koristilo je niz novih procesa za dobivanje korisnih spojeva iz poljoprivrednog otpada različitih biljnih izvora kao što su zrna kave, gljive i mahunarke.
„Koristimo kaskadni pristup”, rekla je Annalisa Tassoni, znanstvena koordinatorica projekta i izvanredna profesorica na Sveučilištu u Bologni u Italiji. „Radimo prvu ekstrakciju, nakon čega gledamo što ostaje i pokušavamo ekstrahirati drugi spoj.”
U konačnici se preostala vlakna koriste u različitim fazama proizvodnje. Grčka partnerska tvrtka COSMETIC izradila je tri prototipa kozmetičkih proizvoda, uključujući kremu za lice, pastu za zube, pa čak i staklenku napravljenu od biljnih vlakana.
„Vrednujemo sve dijelove ostataka”, rekao je Georgios Tsatsos, generalni direktor tvrtke COSMETIC. „Sve do vlakana preostalih nakon procesa ekstrakcije.”
Spojevi na biljnoj bazi
Potrebno je poduzeti nekoliko koraka prije nego što ovi zeleni spojevi dospiju na kozmetičko tržište. Tehnike koje Prolific koristi u obradi kave blizu su uvođenja u kozmetičku proizvodnju, no metode se moraju unaprijediti kako bi biljni spojevi mogli konkurirati sintetičkima.
„Puno toga ide u prilog ovom procesuiranju kave”, kaže Tassoni, „Otvorili smo perspektive i potvrdili da određene tehnike stvarno djeluju.”
Iako će biti teško nadmašiti sve sintetičke tehnike koje se upotrebljavaju u kozmetičkoj industriji, Rischer je optimističan u pogledu izgleda za ekološki prihvatljivije pristupe.
„Tržište kozmetike vrlo je veliko i raznoliko”, rekao je. „Potrošači zahtijevaju održiviju i ekološki prihvatljiviju kozmetiku, a mi možemo utjecati na to unutar naše vlastite niše.”
Istraživanja u ovom članku financira EU. Ovaj je materijal izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Više informacija
Ako želite saznati više o projektima u ovom članku koji se financiraju iz programa EU-a, slijedite poveznice u nastavku.
InnCoCells
Prolific
Najčitaniji članci
