Danas postoje metode kojima je moguće tražiti određene gene za koje je znanost ustanovila da su odgovorni za pojedina svojstva organizma. Slavni australski glumac Chris Hemsworth podvrgnuo se takvom testu te mu je ustanovljena prisutnost gena zbog koje ima osam do 10 puta veću šansu razviti simptome Alzheimerove bolesti nego što to ima prosječna osoba.
Zbog tog je podatka, kako sam kaže, postao svjestan svoje smrtnosti i odlučio da želi više vremena provesti sa suprugom i djecom, prenosi Daily Mail. Ispričao je kako nije još spreman “otići s ovog svijeta” te da će uzeti dužu pauzu od glume kako bi se družio s obitelji, ali i stvorio zdravije navike kako bi umanji šansu razvitka bolesti.
Napredak genetike u posljednjih desetak godina unaprijedio je medicinu neizmjerno. Iako se Mendel bavio teorijom nasljeđivanja još u 19. stoljeću, ljudski genom nije bio sekvencioniran do 2003. godine. I tada sekvencioniranje nije bilo potpuno nego je obrađeno 92 posto genoma. Tek je 2022., točnije u travnju, završeno istraživanje te je ljudski genom u potpunosti sekvencioniran.
Na društvenim mrežama je njegova priča potaknula vrlo zanimljivu raspravu – je li takva informacija korisna ili stvara više štete?
Pozitivan rezultat ne znači garantiranu bolest
Genetski testovi pretražuju genom u potrazi ga specifičnim mutacijama gena koje su povezane s određenim bolestima te mogu povećati rizik razvijanja simptoma. Stručnjaci napominju kako pretraživanje genoma u potrazi za potencijalnim bolestima ne trebamo shvaćati doslovno, odnosno da pozitivan rezultat testiranja ne mora značiti da ćemo zasigurno razviti bolest, prenosi RMCC. Isto tako, ako je rezultat negativan i takve mutacije ne nađemo, ne znači da nećemo razviti određenu bolest jer na pojavu utječu i drugi faktori osim gena. Upravo zato genetsko testiranje ima jednako pozitivnih koliko i negativnih strana te nam zapravo preostaje da sami prosudimo hoće li prevladati pozitivna ili negativna strana.
Prednosti i nedostaci genetskih testova
Jednom kada napravimo test, možemo dobiti jasniju sliku što potencijalno očekivati u budućnosti, a to nam može dati osjećaj olakšanja i novi smisao života. Također nam može dati i osjećaj da “vladamo” svojom sudbinom jer možemo uvesti promjene u svakodnevni život kako bismo umanjili rizik. Kada znamo koja nam bolest potencijalno prijeti, možemo se na vrijeme educirati i pripremiti ako i dođe do razvitka simptoma.
S druge strane, informacija o tome da nas u budućnosti potencijalno čeka teška bolest može izazvati stres i anksioznost te nas staviti u stanje konstantnog iščekivanja najgoreg ishoda. Svaku promjenu u funkcioniranju organizma možemo pripisati pozitivnom rezultatu testa i tako stvoriti još veću anksioznost, kako kod sebe, tako i prijatelja i obitelji. Osim pozitivnog i negativnog, rezultat takvog testa može biti neizvjestan, odnosno bez točnog odgovora postoji li ili ne mogućnost razvijanja određene bolesti, što je ujedno možda i najgori ishod testiranja.
Budući da su i pozitivni i negativni argumenti jednako snažni, u konačnici je odluka o testiranju na nama.
Možda te zanima…
Otkriven gen koji utječe na razvoj mentalnih bolesti
Zdravlje
