Različiti antibiotici različito djeluju u organizmu pa hrana koju jedeš i pića koja piješ mogu pojačati ili smanjiti njihovu učinkovitost.
Zato je važno slijediti upute liječnika ili ljekarnika i uzimati ih kako je rečeno – prije ili poslije jela, a neki se uzimaju na tašte i nakon njih se ne jede neko vrijeme. Kod većine antibiotika određena vrsta hrane je zabranjena zbog ozbiljnih nuspojava – alkohol, kalcij, magnezij i grejp, objasnila nam je Branislava Čilić dr.med., specijalist obiteljske medicine iz Zagreba za missZDRAVU 2018. godine. Tekst ponovno objavljujemo jer su informaije aktualne.
Grejp
“Neki sastojci grejpa se razgrađuju u jetri jetrenim enzimima kao i antibiotici, stoga konkuriraju istim enzimima u razgradnji kao i antibiotik. U tom slučaju se antibiotik ne može razgraditi i izlučiti na vrijeme čime se (preporučenim redovitim uzimanjem, a smanjenim razlaganjem) nakuplja količina lijeka u organizmu i do toksičnih razina, a to može imati štetne posljedice”, pojasnila je liječnica.
Kalcij
“Poznato je da kalcij iz mlijeka, mliječnih proizvoda i hrane koja sadrži kalcij, ali i lijekova koje koristimo u liječenju osteoporoze, smanjuje resorpciju antibiotika u crijevima, to posebno vrijedi za kinolonsku i tetraciklinsku grupu antibiotika. U tom slučaju se ne postiže terapijska doza lijeka u organizmu dostatna za borbu protiv bakterijskih uzročnika bolesti. To se može izbjeći uzimanjem lijeka dva sata nakon konzumacije hrane bogate kalcijem”, kaže liječnica.
Dodaje kako sličan učinak ima i hrana s kiselim okusom, ali i hrana bogata vlaknima.
Foto: Guliver/Shutterstock
Magnezij
Uzimanje magnezija u kombinaciji s antibiotikom može smanjiti apsorpciju lijeka i tako ga učiniti manje učinkovitim u borbi s bolešću. Dobro ga je uzeti dva sata prije ili nakon antibiotika, nikako ne u isto vrijeme.
Alkohol
“Ovaj sastojak ne utječe negativno na sve antibiotike, ali se ne preporučuje u kombinaciji ni sa jednom grupom lijekova pa tako ni s antibioticima. Posebice ne s antibiotikom metronidazolom gdje može izazvati hipoglikemiju, mučninu, povraćanju, smetnje disanja, ali i druge psihičke smetnje, zbunjenost, konfuziju”, upozorava Branislava Čilić dr.med.
Hrana koju je dobro uzimati
“Treba uzimati hranu bogatu vitaminom K kod pacijenata na terapiji martefarinom jer antibiotik u crijevima uništava bakterije koje proizvode vitamin K. On je važan u antikoagulantnom liječenju kako se ne bi pojačavao učinak martefarina, a posljedica bila neželjeno krvarenje”, kaže liječnica.
Foto: Guliver/Shutterstock
Uz antibiotike bi trebalo uzimati i probiotike kako bi se obnovila crijevna flora na koju antibiotici negativno djeluju jer uz loše bakterije uništavaju i one dobre.
“Antibiotici zaustavljaju razmnožavanje ili uništavaju bakterije, ali kako one loše koje uzrokuju bolest, tako i dobre koje se nalaze u crijevima i koje čine mikrobiotu našeg tijela. Njihovo smanjenje može uzrokovati narušenu ravnotežu crijevne flore i dovesti do proljeva te rasta drugih uzročnika kao što su virusi i gljivice. Tu pomažu probiotici koji vraćaju ravnotežu crijevne flore. To su lakto i bifido bakterije, koje možemo uzeti u obliku mliječnih kultura ili tableta”, savjetuje liječnica.
Dodala je i da antibiotike treba uzimati s dovoljno tekućine (oko 2 dcl), a voda je najbolji izbor.
“Antibiotike trebate popiti u točno određeno vrijeme jer je učinak jedne doze vremenski ograničen i mora postojati kontinuitet koncentracije lijeka u tijelu kako bi on bio učinkovit. Farmakoindustrija u zadnje vrijeme pokušava smanjiti broj uzimanja lijeka u toku dana kako bi se suradljivost pacijenta održala kao i učinkovitost liječenja”, pojašnjava dr. Čilić.
Važno je i ne uzimati antibiotike na svoju ruku
“Prvo i osnovno pravilo kod uzimanja antibiotika je da ga ne uzimate samoinicijativno, tj. zato što ste bolesni i imate ga doma u kućnoj apoteci ili vam je netko dao, a nije liječnik jer mislite da, ako je nekome pomogao, može i vama pomoći. Antibiotici se uzimaju isključivo po preporuci liječnika koji vas je pregledao i postavio indikaciju za takvo liječenje”, upozorava Branislava Čilić dr. med.
“Često se događa da se antibiotikom liječe virusne infekcije gornjeg dišnog sustava koje ne reagiraju na antibiotike, a čime se razvija otpornost na određene antibiotike. Virusne infekcije se liječe ublažavanjem simptoma, a ne antibioticima i prolaze same od sebe”, dodala je.
Foto: Guliver/Shutterstock
Kod većine antibiotika određena vrsta hrane je zabranjena zbog ozbiljnih nuspojava koje može izazvati alkohol, kalcij, magnezij i grejp
Još nekoliko savjeta:
Ne uzimaj duple ili polovične doze propisanog lijeka zato što misliš da ti je to puno ili malo, liječnik je taj koji procjenjuje propisanu dozu na osnovu znanja, iskustva i edukacije koju ima.
Lijek uzimaj onoliko dugo koliko je propisano – 5, 7,10 dana ili dulje ako je potrebno jer svaka infekcija ima propisanu duljinu liječenja.
Ukoliko imaš neke neželjene reakcije na antibiotik, konzultiraj svog liječnika koji će odlučiti treba li prekinuti terapiju ili je nastaviti očekujući da će se nuspojave smanjiti ili nestati (moguće i da će savjetovati nastaviti terapiju smatrajući da korist terapije nadilazi štetu nuspojava).
Naročito je važno slijediti upute davanja antibiotika djeci u obliku sirupa.
Ukoliko imaš bilo kakvu nedoumicu pitaj liječnika ili ljekarnik
Antibiotici mijenjaju sastav i raznolikost crijevnih mikroba mjesecima nakon uzimanja
Da antibiotike ne treba uzimati osim u slučaju krajnje nužde slažu se mnogi stručnjaci. U slučaju bakterijske infekcije će pomoći, ali za sobom će ostaviti puno posljedica. To potvrđuje i istraživanje Sveučilišta Amsterdam u kojemu je sudjelovalo 66 zdravih dobrovoljaca. Istraživači su im uzimali uzorke stolice i sline prije te neposredno nakon pijenja antibiotika. Potom su uzorke uzeli i nakon mjesec dana, dva mjeseca, četiri i 12.
Iskušali su četiri vrste antibiotika (klindamicin, ciprofloxacin, minocycline i amoxicillin), i kod svih se poremetila raznolikost mikroorganizama u crijevima. Međutim, situacija s mikrobima u ustima nije bila problematična, oporavili su se brzo. U nekim slučajevima za tjedan dana.
Zaključili su da antibiotici mijenjaju sastav i raznolikost crijevnih mikroba mjesecima nakon uzimanja, a u nekim slučajevima i godinu dana (kod onih koji su uzimali ciprofloksacin). To može otvoriti put opasnim patogenim bakterijama uključujući potencijalno smrtonosnoj Clostridium difficile .Promjena u raznolikosti bakterija može poremetiti imunološki sustav i probavu.
Također, otkrili su da klindamicin uništava mikroorganizme koji proizvode butirat – masnu kiselinu koja smanjuje rizik od nastanka upala i tumora te ima zaštitni učinak na zdravlje probavnog sustava, prenosi Food Matters.
Možda te zanima…
Oprezno: Antibiotici ne liječe prehlade i viroze!
Zdravlje
Možda te zanima…
Na policama šest trgovina pronađena jaja s antibioticima
Zdravlje
