Iako se danas sve više piše i govori o mobbingu, zakonodavstvo većine zemalja vrlo neodređeno rješava taj problem, najčešće kroz obvezu poslodavca da brine o zaštiti fizičkog i mentalnog zdravlja na radu, dostojanstvu radnika i zabrani diskriminacije po bilo kojoj osnovi, piše portal Javno zdravlje.
POGLEDAJTE VIDEO: Ovog dječaka maltretirali su vršnjaci u školi, majka je progovorila
Što je mobbing?
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo kažu da je to ‘oblik agresije koji se najčešće lako prepoznaje, ali isto tako ponekad može biti skriven i teško ga je opisati’. Neki od primjera uključuju:
• širenje zlonamjernih glasina, ogovaranja ili podataka koji nisu istiniti• isključenje ili socijalna izolacija osobe• zastrašivanje• podcjenjivanje ili namjerno omalovažavanje onoga što osoba radi• fizičko zlostavljanje ili prijetnja zlostavljanjem• izbjegavanje davanja zahtjevnijih poslova bez nekog razloga• stalno mijenjanje uputa za rad• postavljanje rokova koje je nemoguće ostvariti• zadržavanje informacija ili namjerno davanje krivih informacija
Foto: Dreamstime
• zbijanje šala koje su uvredljive• miješanje u privatnost osobe dosađivanjem, nadziranjem ili praćenjem• dodjeljivanje posla i obaveza koje jedna osoba nije u stanju obaviti (kako bi se stvorio dodatni pritisak i osjećaj nesposobnosti)• nedodjeljivanje posla kako bi se osoba osjećala beskorisno• vikanje ili upotreba prostih riječi• stalno i uporno kritiziranje• podcjenjivanje stavova i mišljenja• nezasluženo kažnjavanje• sprječavanje napredovanja, stručnog usavršavanja, odlaska na odmor• uzimanje osobnih stvari ili radne opreme.
Komentari koji su objektivni i imaju za cilj pozitivan ishod u radu osobe obično se ne smatraju mobbingom. Ako niste sigurni može li se izjava ili postupak smatrati mobbingom poslužite se testom „razumne osobe“; odgovorite na pitanje da li bi većina koje poznajete takav postupak ili izjavu smatrala neprihvatljivom?
Kako mobbing utječe na čovjeka?
Foto: Dreamstime
To može biti: osjećaj bijesa, osjećaj nezadovoljstva i/ili bespomoćnosti, kao i pojačana osjetljivost i gubitak samopouzdanja. Mogu se javiti i neki tjelesni simptomi, poput gubitka apetita i nesanice, zatim psihosomatski simptomi, kao što su bolovi u trbuhu i glavobolja, odnosno nervoza koja se javlja pri odlasku na posao. S vremenom može doći i do napetosti u obitelji osobe koja na poslu trpi mobbing, poremećaja koncentracije i smanjene produktivnosti u izvršavanju zadataka.
Što sami možete učiniti ako se smatrate žrtvom mobbinga?
Odlučno recite osobi da njegovo/njezino ponašanje nije prihvatljivo i da smjesta prestane. To možete učiniti u prisustvu druge osobe ili predstavnika sindikata.
Vodite dnevnik: Bilježite datum, vrijeme i događaj sa što je moguće više detalja, kao i imena svjedoka te posljedice događaja. Imajte na umu da se mobbingom smatra ne samo incident već i broj, učestalost i naročito namjera zlostavljanja. Također, čuvajte kopije pisama, e-mailova, faksova i poruka koje dobivate od osobe koja vas mobbingira.
Foto: Dreamstime
Izvijestite o zlostavljanju nadređenu osobu ili osobu koja je za to zadužena u skladu s Kolektivnim ugovorom i Zakonom. Ako je potrebno, obratite se i glavnom direktoru/upravitelju/ravnatelju. Obavijestite liječnika medicine rada s kojim poslodavac ima ugovor ili svog liječnika obiteljske medicine.
Također, ne vraćajte istom mjerom jer tako nećete dokazati da vi niste zlostavljač već zlostavljana osoba.
U Hrvatskoj se mobingom bave odredbe Zakona o radu (NN 93/2014), Zakona o zaštiti na radu (NN 71/2014) i Kaznenog zakona (NN 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015), a u sklopu EU projekta „Pravo na rad bez mobbinga“, Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga objavila je i Priručnik o diskriminaciji i mobbingu na radnom mjestu, te pripremila protokol koji bi se mogao uvesti u poduzeća/ustanove. Više o protokolu možete pročitati OVDJE.
Najčitaniji članci
