Kako će oluje pred nama biti samo snažnije i razornije, dobro je znati kako se zaštititi od potencijalnog udara groma te ako do njega i dođe, što poduzeti i kako si pomoći
Zagrepčane je jučer uplašio glasan prasak zbog kojeg su se čak i domovi zatresli. Mnogi su se uplašili da je riječ o novom potresu, no trešnja je bila posljedica snažnog udara groma. Nije ovo izolirani slučaj jer je snažno grmljavinsko nevrijeme pogodilo većinu zemlje proteklih nekoliko dana. Upravo su takve snažne oluje neosporivi dokaz sve veće klimatske krize i promjena koje dolaze kao posljedica nedogovornog ponašanja prema okolišu. Kako će oluje pred nama biti samo snažnije i razornije, dobro je znati kako se zaštititi od potencijalnog udara groma te ako do njega i dođe, što poduzeti i kako si pomoći.
Šanse za udar groma su male, ali ne nepostojeće
Naravno da postoje mnogo veće svakodnevne opasnosti od udara groma, no kako su snažne oluje praćene gromovima sve češće, dobro je znati kako se od udara groma zaštititi, ali i što napraviti ako do njega dođe. Šanse da osobu udari grom su iznimno male, ali ne nemoguće. Radi se o vjerojatnosti manjoj od jedan naprema milijun, prema podacima američkog Centra za kontrolu i sprečavanje bolesti. Ipak, udari groma se događaju, nekima čak i nekoliko puta tijekom života. Jedna je nesretni čovjek bio žrtva udara groma čak sedam puta! Samo zato što se ne događa često, udar groma ne trebamo zanemariti kao prijetnju jer posljedice mogu biti značajne, a ako se dogodi direktan udar groma i smrtne.
Posljedice udara groma su snažne i trajne
Električna energija koja prostruji tijelom nakon udara groma može ostaviti jako velike tragove, posebno na živčanom sustavu. Nastavni zavod za hitnu medicinu grada Zagreba navodi kako smrtnost od udara groma iznosi 10 do 30 posto, a 50 do 70 posto preživjelih ima značajne poremećaje, najčešće živčanog sustava. Simptome udara groma dijele na rane i kasne.
Rani simptomi udara groma su poremećaju srčanog ritma ili zastoj srca, paraliza mišića koja može dovesti do prestanka disanja, gubitak svijesti, grčevi i/ili nemogućnost prisjećanja na događaje koji su prethodili udaru groma te koma. Također se javljaju i specifične opekline nalik na paprat, znoj ili kapljice kiše se naglo pretvaraju u paru, a ispod metalnih predmeta (metalna dugmad, nakit) javljaju se i površinske opekline te je moguća i karbonizacija tijela. Može doći do potpunog puknuća prsnog koša i kostiju, a u 50 posto slučajeva dolazi i do puknuća ušnih bubnjića.
Udar groma također ostavlja i trajne psihološke i neurološke posljedice, od razvijanja fobije od oluja i gromova do poremećaja u prijenosu živčanih signala. Upravo zato je važno prepoznati znakove upozorenja prije udara groma kako bismo izbjegli navedene simptome.
Znakovi koji ukazuju na veliku opasnost od udara groma
Kada će i gdje grom udariti ne možemo predvidjeti, ali postoje znakovi koji ukazuju da je opasnost blizu. Prema uputama Nastavnog zavoda za hitnu medicinu, potrebno je informirati se o vremenu prije svakog izlaska u prirodu, a dobro je promotriti nebo i prije svakog napuštanja doma. Tamni oblaci, sijevanje i pojačan vjetar znak su da se približava oluja, a ako čujemo grmljavinu, dovoljno smo blizu da nas grom i udari.
Foto: shutterstock
Ako osjetiš i čuješ pucketanje, a kosa ti se počinje kostriješiti, to je najjasniji i najopasniji znak da je moguće da ćeš postati meta idućeg groma
Ako osjetiš i čuješ pucketanje, a kosa ti se počinje kostriješiti, to je najjasniji i najopasniji znak da je moguće da ćeš postati meta idućeg groma. U tom slučaju odmah napusti to područje, a ako je to nemoguće, čuči, spusti glavu i rukama pokrij uši kako bi se umanjila šansa ozljede bubnjića.
“Kada zagrmi – potrči kući”
Ovaj slogan koristi se diljem svijeta kako bi se najjasnije prikazalo najbolje rješenje što napraviti u slučaju potencijalnog udara groma. Korisno je i pravilo 30 + 30. Ako vidiš munju i nakon 30 sekundi čuješ grom, odmah potraži sklonište i najmanje 30 minuta od posljednje munje koju vidiš i zvuka groma ne izlazi iz skloništa.
Zavod također savjetuje da na otvorenim prostorima izabereš najniža mjesta, škrape i doline gdje nema vode, izbjegavaš usamljena stabla i rubove šume te da su velike spilje i udoline dobra zaštita, ali ne i plitke jame mokrih stijena. Ako se nalaziš u velikoj grupi ljudi, sigurnije je da se raspršite kako bi udar groma zahvatio što manje ljudi.
Foto: Nel Pavletic/PIXSELL
Udar groma nad Kvarnerom
Što ako do udara groma ipak dođe?
Na stranicama Zavoda jasno su izdani koraci postupanja ako dođe do udara groma:
Odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć na broj 194.
Osnovno je pravilo „ne povećati broj žrtava“. Ako je oluja u tijeku, a žrtva se nalazi na mjestu visokog rizika od udara groma, spasilac mora procijeniti, vodeći računa o osobnoj sigurnosti, je li moguće žrtvu premjestiti na sigurnije mjesto.
Žrtvi udara groma može se odmah pristupiti i dodirnuti je bez opasnosti.
Procijeniti stanje svijesti, disanje i ostale znakove krvotoka te, ako je potrebno, odmah započeti s mjerama oživljavanja (misliti na moguću ozljedu kralježnice). Oživljavanje mora biti uporno i dugotrajno jer paraliza mišića za disanje može trajati dulje vrijeme. Kad ima više žrtava, prednost u zbrinjavanju imaju uvijek one koje treba oživljavati.
Onesviještenu žrtvu postaviti u bočni položaj.
Zbrinuti ostale ozljede (prijelome, rane i opekline).
Svaku žrtvu udara groma treba prevesti u bolnicu uz stalan nadzor životnih funkcija.
Možda te zanima…
Klimatske nepogode povezane s vodom u 50 godina odnijele su preko milijun života
Eko
