Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu, a jednako pogađa žene i muškarce. Dobra vijest je da sami možemo znatno smanjiti rizik od bolesti srca i krvnih žila i očuvati svoje srce zdravim.
“U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti vodeće, čak 40 posto svih bolesti otpada na njih. Spadamo u zemlje sa srednjim do visokim stupnjem smrtnosti, u odnosu na Mađarsku smo bolji, ali gori od primjerice Austrije i Slovenije. Jednako pogađa i muškarce i žene. Bolest se javlja u srednjoj životnoj dobi. To je bolest koja au početku ne boli i ne smeta, ali je veliki problem kad uzme maha. Potrebno je puno raditi na prevenciji, a sistematski pregledi su odličan način. S redovitim pregledima srca treba početi već u tridesetima, to se osobito odnosi na pušače. Za zdravo srce nužni su kretanje i zdrava prehrana”, objasnila je dr.med. spec. kardiolog Silvana Skoko Vidović, specijalizaciju iz interne medicine započela je u Kliničkom bolničkom centru Split, a završila u Kliničkom bolničkom centru Dubrava. Kao specijalist interne medicine radila je u Općoj bolnici Šibenik i Općoj bolnici Hrvatski ponos u Kninu. Daljnju karijeru razvijala je u kardiološkoj poliklinici Dr. Obad obavljajući poslove u kardiologiji. 2020. položila je i subspecijalistički ispit iz kardiologije.
“Smrtnost se smanjuje puno bolje prevencijom. Dash dijeta utječe na prevenciju visokog tlaka, sve smjernice za zdravu prehranu trebaju poticati populaciju na male promjene prije nego problemi nastanu. Ne možemo optužiti pojedinačnu hranu za razvoj bolesti. Važna je veličina obroka, mogli bi u nekim slučajevima biti manji. Plant based prehrana je vrlo važna u prevenciji bolesti, treba povećati unos vlakana. Ulje, orašasti plodovi smanjuju kolesterol u krvi. Povećan unos soli uzrokuje porast krvnog tlaka, loše su i trans masti”, rekla je nutricionistica Jelena Miličević. U profesionalnom djelovanju bila je članica više R&D timova Podravke, a od 2015. nadalje s fokusom na projekte sinergije hrane i farmaceutike u području poznatom kao Nutraceutika. Članica je tima koji je objedinio snage Belupa i Podravke za rast inovativnih kategorija proizvoda, poput kliničke prehrane i ostalih kategorija hrane s izravnim učinkom na zdravlje. Usavršavala se na ESPEN LLL programu za kliničku prehranu i metabolizam te sudjeluje u provedbi EU projekta IRB-a i Belupa u razvoja inovativnih formulacija kliničke prehrane.
Preventivni pregledi trebaju biti na listi prioriteta
“Prekomjerna konzumacija šećera dovodi do dijabetesa koji dovodi do rizika od kardiovaskularnih bolesti. Maslinovo, bučino, laneno ulje štite naše krvne žile, smanjiti unos soli, mediteranska prehrana idealna je, iako ju ne provodimo dovoljno. Kretanje je vrlo važno i to svakodnevno 30 minuta. Uz prehranu treba sagledati sve čimbenike rizika koji bi mogli dovesti do bolesti, povišeni krvi tlak, dijabetes, pušenje na njih se mora obratiti pažnja. Ateroskleroza je bolest krvnih žila, zato je vrlo važno da se ide na redovite sistematske preglede. Kardiovaskularne bolesti počinju puno prije. Zanemarivanje pregleda i neslušanje liječnika dovodi do komplikacija”, upozorila je dr.med. spec. kardiolog Silvana Skoko Vidović.
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
Festival zdravlja
Nutricionistica je savjetovala što jesti: “Poželjne namirnice su žitarice kao izvor ugljikohidrata, fitonutrijenata i topivih vlakna koja smanjuju kolesterol u krv, raž, ječam, zob, jabuke, grah djeluju protektivno. Proteini sudjeluju u svim procesima u organizmu, poželjni su visoko kvalitetni izvori proteina, poput ribe, ali i oni biljnog porijekla primjerice mahunarki. Potrebna je ravnoteža, a mi više jedemo meso i fokusiramo se na mesnu prehranu, ali ne treba ga isključiti, nego ga jesti povremeno i iz zdravih izvora, neprerađeno”.
Liječnica je upozorila koji su najveći rizici za kardiovaskularne bolesti: “Kardiovaskularne bolesti su tihi ubojica jer nemaju simptoma. Važno je mjeriti tlak ili napraviti EKG je iz njih možemo puno iščitati. Na genetiku, dob i spol ne možemo utjecati pa su potrebni redoviti pregledi. Povišeni krvni tlak utječe na srce, ali i na moždani udar. Dok god imamo uredan tlak imamo zdravo srce, zdrave bubrege i tada smo zdravi. Pušenje ubrzava proces ateroskleroze, ubrzan proces starenja iznutra, broj cigareta koje netko popuši je bitan. Ako pacijenti ima barem dva rizika, svakako mora ići na redovite kardiološke preglede. Ni nizak tlak nije dobar za moždanu cirkulaciju. Žene inače imaju niži tlak, koji se zna stabilizirati u menopauzi”.
Zaključak panela “Zdravo srce = dug život” je važnost edukacije jer tu sve počinje. Redovite posjete liječnicima i redovite sistematske kontrole, svakodnevno kretanje, smanjiti unos soli, zdrave masnoće, više se fokusirati na biljnu prehranu, smanjiti pušenje i imati na umu da su i male promjene bitne.
