“Ženino tijelo već je određeno samim začećem jer dobivamo gensku informaciju što ćemo biti, žensko ili muško. Jajne stanice su tu od početka i njihov broj je konačan, ima oko 400 jajnih stanica koje ostaju tu do menopauze. Menopauzom ne završava sve, nego samo kreće drugi način života, a svaki dio života je bitan”, rekao je doc.dr.sc. Vasilj i nastavio:
“Policistični jajnici utječu na sve organske sustave. Svi u sebi imamo genotip za policistične jajnike, ali taj genotip je kod žena bio predodređen da žene prežive u svom okruženju. Kronični upalni sindrom trebao je spriječiti krvarenje, ali se naše tijelo nije uspjelo prilagoditi novim uvjeti, a i sada to sve radi probleme, od dijabetesa do viška muških hormona. Cijela biologija je stvorena kako bi nama pomogla, ali zbog policističnih jajnika cirkulira višak muških hormona i inzulina, a sve to kod začeća utječe na buduće dijete. Bebe koje su rođene u takvom nezdravom okruženju imaju veću šansu da i same kasnije u životu razviju te probleme pa tako i policistične jajnike. No, ako žena izgubi malo masnog tkiva popravit će se inzulinska rezistencija kao i okruženje za buduću bebu koja će možda imati gen z policistične jajnike, ali ne znači nužno i da će ga razviti”.
Doc.dr.sc. Vasilj kaže da debljina jako utječe na redovitost menstrualnih ciklusa i na ovulaciju te da će taj problem biti sve veći jer smo debela nacija. “Ovulacijski ciklus je izrazito kompleksan živčani slajd, kad nema cikličnosti postoji monotono, isto lučenje hormona zbog toga može doći i do anemije”, objasnio je.
Dobro zdravlje ovisi o dobrim bakterijama
“Dobre bakterije mogu utjecati na tu cijelu priču jer pomažu da ostanemo zdravi i funkcioniramo. Dobre bakterije uništavamo lošom prehranom, tada naš mikrobiom, crijevni, kožni, vaginalni, koji inače čini dva do tri kilograma naše težine ulazi u neravnotežu. Mikrobiom održava kiselost koja onemogućuje razvoj loših patogena. Nadutost, proljev, zatvor su očiti razlozi lošeg mikrobioma, ali alergija ili osip na koži ili vaginalna infekcija mogu ukazivati na neuravnotežen mikrobiom. Probiotici su zadnjih 10-15 godina aktualni jer te bakterije utječu na cijelo tijelo”, otkrila je Dubravka Musa, mag pharm.
Foto: Emica Elvedij/PIXSELL
Oliver Vasilj dr. med., ginekolog, Dubravka Musa mag. pharm. i doc. dr. sc., Ida Prester, moderatorica panela
“Nakon porođaja se u roku šest tjedana do šest mjeseci tijelo se vraća u normalu. No, priroda rodilje nagradi i štiti ih od rizičnih čimbenika, primjerice od razvoja karcinom jajnika. Žene koje rode su zaštićenije u tom području. Ali s druge strane sklonije su inkontinenciji. Ali, Kegelovim vježbama si žene mogu same pomoći, ali to mora biti kontinuirano”, kaže Vasilj i naglašava kako smatra da su operativne metode zadnja opcija jer kad se jednom zareže nema povratka natrag. Postoje laseri, radiofrekvencije, PRP stanice koje se injektiraju u područje rodnice koja je oštećena.
“Menopauza i perimenopauza su prirodni stadiji ženskog zdravlja, a preporuka je hormonsko nadomjesno liječenje, ali se često mijenja mišljenje o tom liječenju. Valunzi nastaju kada hipotalamusu ponestane estrogena. Za neke žene ta su razdoblja teška, u perimenopauzi nema ovulacije i dolazi do obilnih krvarenja. Fitoestrogeni i maca doprinose hormonalnom Kada vježbanje, mršavljenje, promjena životnog stila ne pomažu preporučuje se fitoestrogen”, savjetovao je Vasilj.
“U vaginalnom mikrobiomu se događaju promjene i nema više toliko laktobacila pa je preporuka u menopauzi uzimati laktobacile kako bi se smanjili suhoća rodnice i ostali problemi koji se pojavljuju. Mogu se piti svakodnevno, a kada pričamo o prevenciji onda se pije mjesec dana. Osobno ih pijem već 2,5 godine i zbog probiotika mi je imunitet puno bolji”, rekla je Musa.
Vasilj je savjetovao da u razdoblju menopauze žene redovito idu na ginekološke kontrole jer se s dobi povećava i rizik za karcinome.
