“Kakva je kvaliteta zraka u Zagrebu možemo vidjeti po našim autima koji su stalno prljavi. Ako su auti u takvom stanju možemo samo zamisliti kakva su naša pluća. U svijetu 17 posto urbane populacije udiše dobar zrak, što je malo. Mi u jugoistočnoj Europi imamo lošu kvalitetu zraka. To nećemo popraviti danas ili sutra, ali je potrebno da počnemo nešto poduzimati. Osvježivači prostora, mirisne svijeće zapravo uništavaju kvalitetu zraka, a pogotovo automobili koji su zaslužni za oko 40 % zagađenja zraka. Treba biti tjelesno aktivan, idemo polako prema tome, treba prilagoditi infrastrukturu za vožnju biciklima, hodati”, rekla je prim. dr. sc. Jelena Ostojić specijalistica interne medicine – pulmologinja. Voditeljica odjela Poliklinike u Specijalnoj bolnici za Plućne bolesti u Zagrebu. Članica je Hrvatskog torakalnog društva Toraks, Hrvatskog pulmološkog društva, Europskog respiratornog društva te Europske akademije za alergologiju i kliničku imunologiju. Najuže područje djelovanja su joj opstruktivne plućne bolesti.
Foto: Emica Elvedij/PIXSELL
Govornici na panelu “Živjeti punim plućima”
“Sve je više alergija zbog promijenjenog stila života jer sve više živimo u urbanim sredinama i smog utječe na njihov razvoj, a sve više ih se pojavljuje u dječjoj dobi. Zdravi stil života podrazumijeva fizičku aktivnost i zdravu prehranu, ali i disanje i zrak koji udišemo na kojeg zapravo treba više obratiti pažnju. Taj onečišćeni zrak ‘jede’ naše antioksidanse, koji se mogu unositi hranom. npr dojena djeca su manje alergična. Treba vikendom otići u prirodu jer realno po centru ili shopping centru i dalje udišemo zagađeni zrak”, kaže Andrea Vukić Dugac dr. med., specijalist internist, subspecijalist pulmologije, većinu svog radnog vijeka provela je u Klinici za plućne bolesti “Jordanovac” KBC Zagreb, krovnoj pulmološkoj ustanovi u Hrvatskoj, gdje radi kao specijalistica interne medicine – pulmologinja. Trenutno je pročelnica Zavoda za respiracijske infekcije te suvoditeljica Centra za cističnu fibrozu djece i odraslih. Ujedno je i docentica na Katedri za internu medicinu. U svom svakodnevnom radu prvenstveno se bavi oboljelima od kroničnih opstruktivnih bolesti od kojih su najčešće astma I KOPB, ali i cistična fibroza te bronhiektazije.
Foto: Emica Elvedij/PIXSELL
Festival zdravlaj Maksimir
“Disanje je automatski proces koji se odvija i prilagođava ovisno o situacijama, ali to ne znači da to radimo kako treba. Disanje je dobro za tjelesno i mentalno zdravlje. Bez disanja nema života, pluća su fantastičan organ koji izvršava izmjenu plinova i to se kontinuirano zbiva, to ide automatski. Ali pravilno dijafragmalno disanje je važno za čitav niz pozitivnih efekata od opuštanja za vrijeme recimo napada panike, s 14, 15 pravilnih izdisaja i udisaja opušta se cijelo tijelo. Sve relaksacijske tehnike poput joge su dobre za opuštanje i pravilno disanje. Postoje škole disanja jer ima potrebe za njima, treba vremena da naučimo pravilno disati. Još je gore kada smo manje fizički aktivni i imamo viška kilograma”, rekao je Igor Čerenšek mag. psih. bivši vrhunski sportaš s diplomom iz psihologije koju je stekao na Sveučilištu u Minnesoti, S.A.D. Radi kao Mentalni trener i psiholog s vrhunskim sportašima, trener u leadershipu za poslovne managere i timove, a posjeduje i certifikat trenera u poslovnom okruženju; vlasnik je certifikata ISMA-e (International Stress Management Association); provodi programe stress managementa u općoj populaciji, a zadnjih je osam godina predavač za Stress Management kolegij u sklopu edukacije Hrvatske Udruge Managera Croma EduCare. Predavač je i nositelj kolegija komunikologija na Fitnes Učilištu u Zagrebu. Radi kao motivacijski govornik i vodio je brojne poslovne treninge za kompanije. Vlasnik je zaštićenog brenda i tehnologije rada “Mentalni Trening” u RH. Autor je brojnih članaka, radova te knjiga: Mentalni trening priručnik za trenere; Roditelji novog doba; Mala knjiga velikih Promjena, Kako graditi otpornost na stres.
Foto: Emica Elvedij/PIXSELL
Festival zdravlja Maksimir
Sudionici panela složili su se da pušenje jako štetno za zdravlje pluća i da ne idemo u dobrom smjeru jer jako puno ljudi kod nas puši, a i mladih. Kronična opstruktivna plućna bolest ili pušačka bolest danas je najveći problem, ako se kasnije otkrije teško će doktori pomoći.
Osvrnuli su se i na debljinu koja je veliki problem za zdravlje pluća. Pretile osobe odmah osjete više tegoba jer taj višak masnog tkiva utječe i na dijafragmu pa je teže disati. U tom slučaju diše se samo s vršcima pluća, a još je gore ako osoba ima i neku plućnu bolest. Kronična opstruktivna plućna bolest ili pušačka bolest je danas najveći problem, ako se kasnije otkrije teško će doktori pomoći. Prestanak pušenja i fizička aktivnost puno mogu pomoći, zaključili su.
