Južnoafrički transplantacijski tim predvođen Christiaanom Barnardom 3. prosinca 1967. izveo je prvu transplantaciju srca u svijetu u bolnici Groote Schuur u Cape Townu. Pacijent Louis Washkansky preživio je operaciju 18 dana. Srce je dobio od Denise Darvall, djevojke koja je umrla u prometnoj nesreći u dobi od 25 godina. Odrastao je u lošim uvjetima u evangelističkoj župnoj kući, a bio je jedan od četvorice sinova obitelji burskih propovjednika u južnoafričkoj provinciji Cape.
Foto: Fonthill Media / mediadrumworld.com
Poput svog brata Mariusa, koji je kasnije radio u njegovom transplantacijskom timu, Barnard je pohađao srednju školu u rodnom gradu i studirao medicinu na Sveučilištu Cape Town i Sveučilištu Minnesota. Kiruršku obuku stekao je u SAD-u, a tijekom karijere izveo je oko tisuću operacija srca različitim tehnikama, a zatim i uspješnu transplantaciju srca, koristeći modificiranu metodu američkih kolega. U njegovu je transplantacijskom timu bilo preko 30 ljudi. Operacija je trajala devet sati. Iako je preživio samu operaciju, Washkanskyjev imunološki sustav bio je dosta oslabljen i naposljetku je preminuo od posljedica upale pluća. Drugi pacijent, Philip Blaiberg, operiran je 2. siječnja 1968. i živio je 18 mjeseci s presađenim srcem. Danas oko 70 posto pacijenata poživi još pet ili više godina nakon presađivanja srca.
Preminuo rimski car Dioklecijan
Rimski car Dioklecijan umro je 3. prosinca 311. u svojoj palači u središtu Splita. Tad se povukao s vlasti i prepustio je mlađim nasljednicima. U mirovini je sadio povrće u vrtu palače, a u tome je istinski uživao. Čak su ga zvali da se vrati na vlast, no odbio je. Jedan je od najpoznatijih, ali i najzloglasnijih rimskih vladara.
Foto: DREAMSTIME
Najžešći kršćanski progoni bili su upravo u vrijeme vladavine Dioklecijana i Galerija početkom 4. stoljeća. Između 303. i 311. godine ta su dva vladara pokušavala posve iskorijeniti kršćanski utjecaj u Carstvu, pa su na tisuće ljudi ubili ili otjerali u progonstvo, sve dok 313. car Konstantin Milanskim ediktom nije kršćansku vjeru izjednačio sa svim drugim vjerama i postao prvi kršćanski car.
Izumljene neonske lampe
Znanstvenici su prije 20. stoljeća nekoliko puta pristupili izumu neonske lampe, no sva su otkrića trebali spojiti u jedan izum. Izumitelj neonske lampe bio je Francuz Georges Claude, inženjer s talentom poduzetnika. Očekivao je opskrbu bolnicama tekućim kisikom i na tome dobro zaraditi. No, inertni plinovi ometali su dobivanje visokokvalitetnog kisika.
Foto: 123RF
Uklanjajući nečistoće iz kisika, praktični Claude pokušao im je pronaći primjenu. Jednog je dana čuo za “svjetleće cijevi”, pa je u njih pustio plin,a potom i električni naboj. Cijevi su počele svijetliti, crvene od neona i plave od argona. Inženjer je odmah shvatio da će mu to otkriće donijeti komercijalni uspjeh. Tako je 3. prosinca 1910. predstavio svoju neonsku rasvjetu na izložbi postignuća u Parizu, a ubrzo ju je i patentirao.
Ostale vremeplove pročitajte ovdje.
