Preko pola milijuna birača, koliko ih je upisano u crnogorski birački spisak, u nedjelju će između sedam kandidata birati novog predsjednika Crne Gore, a prema procjenama očekuje se da će se konačan ishod znati u drugom krugu.
Za petogodišnji mandat bore se aktualni šef države i kandidat njegove Demokratske partije socijalista Milo Đukanović te čelnik prosrpskog Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić, zastupnica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković, predsjednik Demokrata Alekse Bečića, Jakov Milatović iz Pokreta Europa sad (PES), čelnik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović, te influencer Jovan Radulović.
Situaciju pred izbore dodatno je zakomplicirala Đukanovićeva jučerašnja odluka da raspusti crnogorski parlament, nakon isteka roka i neuspjelog pokušaja sastavljanja vlade. Tako će se i parlamentarni izbori prema zakonima Crne Gore morati održati do kraja svibnja. Smatra se da odluka o raspuštanju neće bitnije utjecati na rezultate izbora u nedjelju.
Đukanović bira protivnika u drugom krugu?
Prema istraživanjima javnog mnijenja, u drugi krug izbora, koji će se održati 2. travnja, ući će aktualni predsjednik države Milo Đukanović, a šansu da budu njegovi suparnici imaju trojica kandidata.
Za prolazak u drugi krug bori se Andrija Mandić, čelnik DF-a, nekada ekstremnih političkih ideja, koji je tijekom kampanje insistirao na politici pomirenja svih naroda koji žive u Crnoj Gori, te jasno kazao da se kaje zbog ranijih ekstremnih nastupa. “Vrijeme je da radimo na ozdravljenju i da gradimo zajedničku budućnost. Ne novi sukobi i stare razlike već pomirenje”, izborne su poruke Andrije Mandića, koji je ranije zastupao prosrpska i proruska stajališta, protivio se ulasku Crne Gore u NATO i organizirao nasilne prosvjede nakon što je Crna Gora priznala Kosovo. Mandić, koji se izjašnjava kao Srbin, uživa veliku potporu među Srbima u Crnoj Gori, kojih je blizu 30 posto po posljednjem popisu iz 2011., a ne negira i bliskost s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Jakov Milatović, bivši ministar ekonomskog razvoja u prethodnoj vladi premijera Zdravka Krivokapića, također bi prema istraživanjima mogao dospjeti do drugog kruga. Njegova stranka trenutno je rastuća politička snaga u Crnoj Gori, a ono što cijene birači je činjenica da su tijekom mandata povećali minimalnu zaradu u Crnoj Gori s 220 na 450 eura. S druge strane, iako se predstavlja kao kandidat građanske opcije, zamjera mu se bliskost sa Srpskom pravoslavnom crkvom, koja je imala snažan utjecaj na formiranje vlade u kojoj je bio ministar.
U utrku za drugi krug uključio se i čelnik Demokrata i nekadašnji predsjednik parlamenta Aleksa Bečić. Njegova politika centra omogućila mu je podršku, kako je istaknuo, svih naroda koji žive u Crnoj Gori. Podršku mu je pružio i aktuelni premijer Dritan Abazović, čija vladi je kolovozu izglasano nepovjerenje zahvaljujući upravo glasovima zastupnika Bečićevih Demokrata. Bečić, čija stranka je nastala od nezadovoljnih članova Socijalističke narodne partije bivšeg čelnika Momira Bulatovića, u javnosti se predstavlja kao “pomiritelj” između suprotstavljenih procrnogorske i prosrpske opcije.
Tko će od njih trojice ući u drugi krug s Đukanovićem moglo bi odlučiti nekoliko stotina glasova.
Na drugoj strani, projekcije pokazuju da Đukanović u prvom krugu ima preko deset posto prednosti u odnosu na protukandidate, pa se spekulira da bi mogao pozvati dio svog odanog biračkog tijela da u nedjelju glasa za kandidata kojeg bi najlakše porazio u drugom krugu.
Ocjene analitičara tijekom kampanje su da bi taj kandidat mogao biti DF-ov Andrija Mandić. Te sumnje podgrijane su nakon što su Đukanović i Mandić odbili debatu na Javnom servisu s ostalim kandidatima, pa su njih dvojica sami u četvrtak razmijenili argumente na njihovim politikama bliskim privatnim televizijama, koje su istodobno emitirale njihovu debatu.
Stranke koje zastupaju političke interese Bošnjaka i Hrvata u Crnoj Gori pozvale su svoje birače da na izborima podrže Mila Đukanovića, dok su albanske stranke podijeljene po tom pitanju pa su pojedini politički čelnici Albanaca pozvali birače da glasaju za Aleksu Bečića.
Tri predsjednika države za 34 godine
Crna Gora je od uvođenja višestranačja 1990. imala osam predsjedničkih izbora i trojicu predsjednika.
Na prvim izborima 1990. pobijedio je Momir Bulatović nekadašnji Đukanovićev suradnik blizak Slobodanu Miloševiću, koji je i dvije godine kasnije učvrstio svoj mandat. Nakon razlaza Đukanovića i Bulatovića, njih dvojica sudjelovali su na najneizvjesnijim predsjedničkim izborima 1997., na kojima je drugom krugu pobijedio Đukanović uz prednost od svega pet tisuća glasova.
Šest godina kasnije za predsjednika Crne Gore izabran je Filip Vujanović, kandidat Đukanovićeve DPS, koji je na toj funkciji bio 15 godina, sve do 2018. Te godine Milo Đukanović lagano pobjeđuje na izborima i ponovo sjeda u predsjedničku fotelju.
Nedjeljne izbore pratit će promatrači misije OESS, Vijeća Europe te promatračka misija Europskog parlamenta, koju će predvoditi izvjestitelj za Crnu Goru Tonino Picula, kao i promatrači lokalnih nevladinih udruga.
Pravo glasa na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori ima 542.154 stanovnika.
Najčitaniji članci
Source link
U nedjelju, Crna Gora izlazi na predsjedničke izbore koji će biti ključni za budućnost zemlje. Izbori se održavaju u vrijeme kada se u Crnoj Gori događaju značajni politički, društveni i ekonomski izazovi. Stoga, ovi izbori će biti ključni u određivanju budućnosti Crne Gore.
U kampanji za predsjedničke izbore sudjeluju tri kandidata. To su Milo Đukanović, Mladen Bojanić i Draginja Vuksanović. Milo Đukanović je bio dugogodišnji lider Crne Gore i prvi predsjednik nakon izdvajanja iz Srbije 2006. godine. Mladen Bojanić je nezavisni kandidat podržan od strane oporbenih stranaka, dok je Draginja Vuksanović predstavnik manjih političkih stranaka.
Mnogi su iznose mišljenje da se Crna Gora susreće s ključnim izazovima u svom postojanju. Nepovjerenje u politički sistem i političke strukture je sve više zastupljeno među građanima. Ova situacija se pogoršava rastućom ekonomskom nejednakosti, slabom upravljanju i korupciji. Ekonomija zemlje je neusklađena i podložna vanjskim utjecajima. Sve to dovodi do nezadovoljstva i odlaska mnogih mladih i obrazovanih ljudi iz zemlje.
Izbori za predsjednika će biti ključni u daljnjem razvoju Crne Gore. Kandidati će biti odgovorni za izgradnju povjerenja u društvo i jačanje vladavine prava. Oni će se također trebati usredotočiti na razvoj ekonomije zemlje i suočavanje s vanjskim izazovima.
Jedan od izazova s kojim se Crna Gora suočava su odnosi sa susjednom Srbijom. Odnosi su se pogoršali nakon što je Podgorica priznala neovisnost Kosova. To je izazvalo radikalnu reakciju i bojkot Beograda. U takvoj situaciji, sljedeći predsjednik Crne Gore će morati tražiti rješenje koje će pridonijeti stabilizaciji odnosa između dviju država.
Crna Gora je također suočena s pritiskom za članstvo u NATO-u. Ovo pitanje dovodi do polarizacije društva i politike u zemlji. Neki se nadaju da će budući predsjednik ubrzati proces integracije zemlje u NATO savez. Drugi pak upozoravaju na odluku koja bi mogla biti preuranjena i koja bi mogla imati negativne posljedice za stabilnost zemlje.
U nedjelju, Crna Gora će izaći na predsjedničke izbore koji će biti sudbonosni za njezinu budućnost. Izlaznost na izborima će biti ključna u određivanju tko će voditi zemlju u nadolazećim godinama. Rezultati izbora će odrediti hoće li Crna Gora biti zemlja usmjerena ka Europskoj uniji i NATO-u, ili će nastaviti svoj put prema nestabilnosti i riskantnim političkim potezima.
