Znam da to neće utjecati na upis u srednju školu, ali nisam mogla spavati od uzbuđenja. Malo me bilo strah da se ne osramotim, ali sam zadovoljna kako je prošlo. Test uopće nije bio težak, ali nisam sigurna jesam li sve dobro označila, kazala nam je Laura, zagrebačka učenica 8. razreda.
Ona i njezini vršnjaci jučer su s ispitom hrvatskog jezika započeli plaganje nacionalnih ispita. Po prvim reakcijama, učenicima testovi nisu bili teški, te je većina došla polagati.
‘Trema je očekivana’
– 39.708 osmaša u 878 škola je počelo s provedbom nacionalnih ispita. Od 926 osnovnih škola, u njih 48 neće se provoditi ispiti jer te škole nemaju učenike osmih razreda, nastavu provode prema alternativnim programima, izvode međunarodni nastavni plan i program, ili imaju posebne razrede za djecu s teškoćama – istaknuo je tim povodom ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanje Vinko Filipović.
Kako je kazao, ovo iskustvo je dobar test kojim će se stvoriti pretpostavke za moguću malu maturu kao jedan od kriterija za upis u srednju školu, ako to obrazovna politika odluči. Hoće li se to primijeniti već iduće godine, nije znao reći.
– Učenici su svjesni situacije i znaju da ovaj ispit ne utječe na upise u srednju školu, već da se postotak samo upisuje u e-Dnevnik. Slijedom toga, nije bilo ni pretjerano stresno, iako je očekivano da će se kod nekih učenika javiti trema – kaže Marko Križanac, ravnatelj Osnovne škole Marko Marulić u Sinju.
To je i ocjena nastavnika
On smatra da nacionalni ispit ne ocjenjuje samo znanje učenika, već i rad učitelja, ali je i pokazatelj kakav je školski sustav.
– Sada ćemo vidjeti što je ocjena, a što je vrednovanje odnosno stvarno znanje. Učitelj koji se na vrednovanju približi svojim ocjenama znači da dobro radi, a onaj koji se ne približi… te situacije treba preispitati i vidjeti što možemo napraviti bolje. Ocjena ne može biti jedini kriterij, to gubi smisao ako u državi imate toliko odlikaša – naglašava Križanac dodajući da bi bilo dobro da se nagradi i uspjeh učitelja prilikom vrednovanja, mali poticaj na plaću ili napredovanje u zvanju.
Filipović kaže da iskustvo nacionalnog ispita je dobar test kojim će se stvoriti pretpostavke za moguću realizaciju male mature kao jednog od kriterija za upis u srednju školu, ako to obrazovna politika u sljedećim godinama odluči. Hoće li se to primijeniti već iduće godine, nije znao reći.
– Mi smo solidna škola koja dosta traži od svojih učenika i oni to znanje pokazuju u srednjoj školi. Ovaj ispit je dobar pokazatelj znanja koje su usvojili – rekao je ravnatelj Osnovne škole Ravne njive iz Splita Miljenko Bitanga.
Ravnatelji diljem Hrvatske zadovoljni su provedbom nacionalnih ispita iako je za neke to bio logistički zahtjevan posao. Primijetili su da je većina učenika pristupilo ispitu, bilo je tek nekoliko izostanaka koji su ranije opravdani.
– Za sad sve ide prema planu, ali je ovo za nas veliki izazov jer imamo jako puno učenika i područnih ustanova. Gotovo svi naši učenici su pristupili prvom ispitu – naglasio je Ivan Štefanić, ravnatelj Osnovne škole Vladimir Nazor u Pazinu koja već godinama ima najviše upisanih učenika.
Bez praznih papira
– Ono što me iznimno veseli je što nitko od učenika nije predao prazan papir. Naime, to me malo brinulo jer se iz prijašnjih razgovora s djecom dalo zaključiti kako im se nije svidjelo što se rezultati ispita ne ocjenjuju. Vrlo su savjesno i odgovorno pristupili ovom projektu – zadovoljna je Violeta Nikolić, ravnateljica riječke OŠ Vežica.
Ravnateljica OŠ Miroslava Krleže u Zagrebu Silvana Galinović kaže kako su došli uglavnom svi učenici. I u Osnovnoj školi Grigor Vitez u Osijeku ispitu iz hrvatskog jezika pristupilo je svih 34 osmaša.
– Učenici su došli ranije, smješteni su na svoja mjesta, dežurni učitelj i voditelj pročitali su im pravila i upute za popunjavanje ispita. Neki su pitali da li rezultati testa negdje upisuju i hoće li oni ikako utjecati na njihove upise u srednju školu. Objasnili smo im da se radi o statističkčom ispitivanju – kazao je ravnatelj Hrvoje Brod.
