Iz većine županija potvrđuju nam kako su se za besplatne školske obroke prijavili gotovo svi učenici, što je u većim školama stvorilo ponešto organizacijskih izazova. Ipak, uvođenje obroka najviše ovisi o ranijoj organiziranosti škola i osnivača. Tako je, primjerice, priča o OŠ Viktora Cara Emina u Lovranu oduševila javnost. Tamo učenici već pet godina imaju švedski stol te sami biraju koliko će i čega pojesti. Ravnateljica Iva Erceg ističe kako su s novcem od države upotpunili jelovnik zdravim namirnicama i nabavili sve potrebno za higijensko serviranje.
– Hrana je svaki dan dostavljena svježa i ništa se ne baca, te zadovoljavamo sve higijenske uvjete – kuharice nose rukavice, djeca koriste štipaljke za biranje hrane, svako dijete dobije svoju šalicu, korsite se salvete… Hrana je raznolika, nedavno smo uveli još zdravije varijante poput humusa, tune, svakodnevno nudimo raznoliko voće i povrće, griz s kokosom, sir, vrhnje, kruh je katkad polubijeli ili integralni, kukuruzni. Takav švedski stol je u našoj školi uveden prije 5 godina s kratkom pauzom za vrijeme pandemije kada to nije bilo moguće zbog dostave i higijenskog opreza – kaže ravnateljica Erceg.
‘Sve naše škole imaju kuhinje’
U Primorsko-goranskoj županiji ističu kako sve teče izvrsno, a svi učenici dobivaju obrok. Osnovne škole kojima je Grad Rijeka osnivač za sada nemaju poteškoća s podjelom jednog besplatnog obroka, cijene obroka nisu mijenjane i projekt se provodi bez većih odstupanja u odnosu na početak polugodišta
– Kao osnivač smo se pobrinuli da sve naše škole imaju kuhinje. Sredstva od Ministarstva su došla na vrijeme – izjavila je pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje PGŽ-a Edita Stilin.
I u varaždinskim školama već su imali dobar program prehrane, pa im državni novac dođe kao nadgradnja.
Foto: oš lovran
– Mi na II. OŠ u Varaždinu smo zapravo ‘profitirali’ jer su gradske škole od 1. rujna dio gradskog projekta ‘Čarobna osmica’. Svi obroci su nutritivno i energetski izbalansirani, s naglaskom na pravilni odabir i kombinaciju hranjivih sastojka iz svih skupina namirnica, a i Grad je financirao obroke.Već tad smo zaposlili dodatno osoblje, ovo ljeto obnovili kuhinju, a Grad je sudjelovao u troškovima, pa su subvencionirali obnovu s 250.000 kuna. Hrani se 650 učenika, od ukupno 700 – kaže Sanja Posavec, ravnateljica II. OŠ Varaždin.
Kako dodaje, imaju knjigu jelovnika koji su uravnoteženi, mogu birati jela, no primjerice srijedom mora neka vrsta variva
– Na kraju krajeva, isplativije i jeftinije je kuhati nego kupovati krafne i jogurte. Što se tiče alergija, intolerancija, na žalost ne možemo, odnosno ne vidimo konkretno rješenje za taj problem, no trudimo se da prilagodimo hranu koliko smo u mogućnosti – zaključuje Sanja Posavec.
‘Mnogi nisu dobili suglasnosti, to je problem’
U OŠ Ljubo Babić u Jastrebarskom prijavilo se dodatnih 300 učenika. Sad se hrani 755 od oko 800, odnosno 98% učenika u matičnoj školi i 100% u područnima, kaže nam ravnateljica Sanja Sertić. Kao i u drugim školama, dosad su prehranu plaćali roditelji, a Grad Jastrebarsko pokrivao je troškove za djecu iz socijalno ugroženih obitelji.
– Od Zagrebačke županije, koja je naš osnivač, u prosincu smo dobili značajna sredstva kojima smo dodatno opremili kuhinje za ovakvo povećanje broja učenika. Problem nam je da smo imali dvije kuharice na puno i jednu na pola radnog vremena. Dva puta dijelimo hranu u jutarnjoj smjeni i dva puta u popodnevnoj smjeni. Zatražili smo od Ministarstva znanosti i obrazovanja dodatno zapošljavanje kuharica. Prijavu smo podnijeli 14. prosinca, ali već tri mjeseca čekamo na odobrenje. Naše kuharice padaju s nogu – ističe ravnateljica.
Taj problem muči i brojne druge škole, poglavito one s više učenika u velikim gradovima. Iz Ministarstva su početkom veljače objavili kako su tijekom prosinca i siječnja zaprimili 464 zahtjeva vezana uz organizaciju prehrane.
– Mi nastojimo poslužiti barem dva kuhana obroka tjedno. Najveći nam je problem nedobivanje suglasnosti Ministarstva o zapošljavanju novih kuharica. Prema mojim saznanjima i razgovorima s ostalim ravnateljima, ni dio ostalih škola nije dobio te suglasnosti i to ravnateljima stvara velike probleme – kaže Sanja Sertić.
Foto: Dubravka Petric
Kako kaže, i kod njih, kao i u cijeloj Hrvatskoj, djeca bi više voljela punomasnu ili nezdraviju hranu. Kad su u pitanju kuhani obroci, variva i slično, to slabije jedu, ali moramo ih priviknuti da jedu i takvu hranu.
Istra: Većina škola tražila dodatno osoblje
Istarska županija osnivač je 25 osnovnih škola i sve škole od prvog dana 2. polugodišta uspješno provode Odluku o kriterijima i načinu financiranja, odnosno sufinanciranja troškova prehrane za učenike osnovnih škola za drugo polugodište školske godine 2022./2023.
– Cijena školske marende u 22 osnovne škole iznosi 1,33 eura/10,00 kn po danu, što znači da je za roditelje besplatna. U 3 osnovne škole cijena je oduvijek bila viša od 1,33 eura, nevezano uz uvođenje besplatnog obroka, a roditelji su bili suglasni da plate razliku – kazali su iz Istarske županije.
Rečeno je i da je 20 osnovnih škola nakon analize stanja kadrovskih uvjeta zatražilo potrebne suglasnosti MZO-a za nova zapošljavanja kuhara i pomoćnih kuhara ili kuharica temeljem Državnog pedagoškog standarda i da je do sada 13 škola zaprimilo pozitivnu suglasnost, 4 škola je zahtjev odbijen, a ostale još čekaju odgovor.
– Ravnatelji škola su od strane osnivača pozvani da izvrše analizu potreba dodatne opreme i pribora za školsku kuhinju s obzirom na projekciju povećanja broja učenika koji će koristiti usluge školske marende. Do sada su svi zahtjevi škola, njih 16, odobreni te je za tu namjenu Istarska županija utrošila preko 55 tisuća eura – izvijestili su.
Privatne škole: Nećemo podizati cijene obroka
– Kod nas nije došlo do nikakvih promjena, odlučili smo se za užinu da mogu sva djeca ravnomjerno participirati u svemu. Imamo suradnju s velikim dobavljačima i privatnim opskrbljivačem voća tako da sve funkcionira, svi su profesionalni i nema nikakvih problema. Dobili smo prve obavijesti da dobavljači povećavaju cijene, krajem ovog mjeseca ćemo dobiti obavijest koliko su poskupili. Sad smo dobili račun za protekli mjesec u kojem nije bilo nikakvih promjena – kazala nam je Narcisa Buczynski, ravnateljica Osnovne škole Maria Montessori.
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
Kaže kako su djeca jako zadovoljna, osoblje koje radi također. Oni su djeci i prije nudili užinu, koja uključuje mliječne obroke – ponedjeljkom jogurt, kukuruzni kiflići, panceta te pirov puž s tikvicama. Utorkom im se nude zobeni keksi od kokosa, nudimo i mlijeko bez laktoze. Srijedom je na meniju svježi krem sir, zobena štangica i klementine. Četvrtkom djeca dobivaju jogurt bez laktoze te mini burek sa sirom. Petkom na meniju se nalazi sok multivitamin te štrudla s jabukom. Obzirom da neka djeca imaju intoleranciju na laktozu, ključno nam je bilo da uvedemo mlijeko koje u sebi to ne sadrži.
– Roditelji ne moraju pripremati užinu obzirom da su naša djeca ovdje do pet sati, mogu im poslati nešto za kasnije, između našeg obroka i trenutka kad kreću kući. Mi smo se “igrali“ ekonoma pa smo sami angažirali dobavljače da umanjimo nekako ove distributerske cijene, sami s njima sve dogovorimo da tih deset kuna (odnosno 1,33 eura) bude utrošeno na dječji obrok – u tom smo evo uspjeli- ističe Narcisa Buczynski.
U privatnoj školi Vedri obzori kažu kako su i prije uvođenja besplatnih obroka imali catering, te nisu unosili neke promjene.
– Ova subvencija je zapravo došla u savršenom trenutku zbog povećanja cijena, roditelji bi bez nje vjerojatno morali izdvajati više novca jer su cijele porasle. Mi smo kontinuirano imali dostavu – catering, uvijek smo imali kuhani obrok koji je veliki trošak jer su porasle cijene goriva i namirnica, ali je zapravo onda kompenzacija u ovih 1,33 eura – izjednačit će se troškovi koji su narasli i sredstva koja smo dobili – kažu nam u školi.
