Državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj rekao je, tijekom saborske rasprave o Zakonu o provedbi EU Uredbe o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP) kako država ne daje poticaje za štednju u PEPP-u već će oni ostati samo za treći mirovinski stup.
“Za PEPP je omogućena isplata i do sto posto nakon 55 godina života, a u našem trećem stupu je 30 posto. Porezni tretman je identičan pa tako poslodavac može godišnje do 6000 kuna neoporezivo uplatiti za svog radnika”, rekao je Čuraj u Hrvatskom saboru tijekom objedinjene rasprave o konačnom prijedlogu zakona o provedbi EU Uredbe o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP) te izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala.
U Hrvatskoj 3. mirovinski fond koristi oko 400.000 građana koji u njemu imaju ukupno 7,8 milijardi kuna mirovinske štednje.
Rekao je i da je jedno društvo (ne navodeći koje) iskazalo interes za pružanje te usluge u Hrvatskoj te čeka donošenje tog zakona i provedbu potrebne procedure.
Više zastupnika zanimalo je zašto se u PEPP-u omogućava isplata od sto posto, a u 3. mirovinskom stupu 30 posto. Čuraj je pojasnio kako se PEPP može koristiti kao mirovina, ali biti i svojevrsno dugoročno ulaganje.
Očekuje i da će se, nakon donošenja zakona i potrebne procedure, od ljeta iduće godine u našoj zemlji moći registrirati tvrtke za pružanje tih usluga.
PEPP ne zamjenjuje nacionalne mirovinske sustave već je dopuna
Predstavljajući ranije tu EU Uredbu, rekao je da PEPP ne zamjenjuje nacionalne mirovinske sustave već je dopuna i dodatak postojećim državnim i strukovnim mirovinskim proizvodima. Naglasio je da je PEPP prilagođen mobilnosti građana EU koji neko vrijeme žive ili rade izvan granica svoje zemlje te će moći nastaviti uplaćivati i prebacivati svoje uloge.
Navodeći kako mali broj građana u Hrvatskoj zna nešto o PEPP-u, Željko Pavić (Klub Socijaldemokrati) rekao je da PEPP nije isključiv u odnosu na nacionalnu dobrovoljnu mirovinsku štednju nego je s njom komplementaran.
“PEPP je dobar proizvod ali je namijenjen prvenstveno mlađim generacijama”, poručio je. Pavić je kazao i da je do sada samo jedna slovačka brokerska kuća zatražila dozvolu za pružanje usluge PEPP-a u Hrvatskoj te jedna financijska institucija u zemlji. No, upozorio je, za to još ne postoje potrebni podzakonski propisi.
Branko Grčić (Klub SDP-a) istaknuo je prenosivost kao prednost PEPP-a, jer on omogućuje da ljudi kroz svoj radni vijek žive u više država EU i mogu povezati svoje mirovinske štednje.
Rasprava o izmjenama Zakona o sustavu strateškog planiranja
Zastupnici su poslijepodne raspravili i izmjene i dopune Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH kojim se jača sustav strateškog planiranja, jačaju se kapaciteti za strateško planiranje i strateško upravljanje zemljom.
Izmjenama Zakona uvodi se i obveza izrade akcijskih planova i provedbe pojedinih planova razvoja te se uvodi program stručnog osposobljavanja. Dok su vladajući isticali da taj zakon pridonosi jačanju kapaciteta jedinica lokalne i regionalne samouprave te da naša zemlja uspješno koristi sredstva iz EU fondova, oporba je navodila da su iz njega izbačene odredbe o povezivanju postupka strateškog planiranja s korištenjem EU fondova i slabu iskorištenost sredstava iz njih.
Državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU Šime Erlić odgovorio je da smo sad na 80 posto isplaćenih sredstava te ako nastavimo takvom dinamikom, do kraja 2023., potrošit ćemo sva sredstva.
Najčitaniji članci
