"Kod 33 posto osoba bolest se otkriva kada je već regionalno proširena, a kod 13 posto osoba su prilikom dijagnoze bile prisutne udaljene metastaze. Svakoga dana od te zloćudne bolesti umre šest osoba. Istodobno odaziv na preventivni program, odnosno testiranje na krv u stolici, iznosi nedovoljnih 25 posto. Godišnje od raka debelog crijeva oboli oko 3600 osoba, među kojima 60 posto čine muškarci. Bolest je češća kod osoba starije životne dobi, međutim skoro petina oboljelih je mlađa od 60 godina. Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pokazuju da se ta bolest otkriva u ranom stadiju u svega 11 posto slučajeva pa zbog kasnog otkrivanja bolesti petogodišnje preživljenje iznosi oko 51 posto", piše HINA. Ukoliko se rak debelog crijeva otkrije u lokaliziranom stadiju kada se bolest nije proširila, petogodišnje preživljenje iznosi oko 90 posto. Po smrtnosti od zloćudnih bolesti kolorektalni je rak na drugom mjestu u Hrvatskoj, nakon raka pluća. Prema procjenama Europske komisije za zemlje članice EU, stope učestalosti novi slučajeva kolorektalnog raka najviše su u Slovačkoj, Danskoj, Mađarskoj i Nizozemskoj, dok je mortalitet najviši u zemljama istočne Europe. Hrvatska se nalazi na devetom mjestu po pojavnosti raka debelog crijeva, a na drugom mjestu po smrtnosti. Foto: shutterstock Dodaci prehrani koji sadržavaju dobre bakterije mogu biti korisni u povećanju raznolikosti i broja dobrih bakterija u crijevima i uspostavi ravnoteže crijevne mikroflore Koliko izbor namirnica utječe na pojavnost raka crijeva? "Iako je učestalost raka debelog crijeva velika, zanimljivo je da je u pitanju vrsta zloćudne bolesti koju je lako prevenirati pravilnom prehranom i zdravim načinom života. Brojni čimbenici poput pušenja ili pretilosti pridonosi riziku obolijevanja, a prehrana je tu važna karika", objašnjava Sandra Krstev Barać, mag. nutricionizam iz Funkcionalne medicine u Zagrebu i nastavlja: "Tako danas znamo da tipična zapadnjačka prehrana koja obiluje mesom, masnoćama i procesiranim namirnicama značajno pridonosi riziku razvoja raka debelog crijeva. S druge strane, hvaljena mediteranska prehrana i u ovom slučaju dominira svojim zaštitnim djelovanjem. I vegetarijanska prehrana se pokazala korisnom u smanjenju rizika razvoja ove bolesti, a pozitivan učinak je najizraženiji među peskatarijancima koji konzumiraju i ribu i plodove mora". Top namirnice za prevenciju raka debelog crijeva Foto: Privatna arhiva Sandra Krstev Barać mag. nutricionizma "Iako je protektivan učinak prehrambenih režima poput peskavegetarijanstva ili mediteranske prehrane sinergijski, postoje neke namirnice koje se zahvaljujući impresivnom nutritivnom sastavu mogu izdvojiti kao junaci u prevenciji raka debelog crijeva. Krstev Barać navela je koje su to namirnice: Cjelovite žitarice i mahunarke su među najboljim izvorima netopivih prehrambenih vlakana koja imaju važnu ulogu u redovitom pražnjenju crijeva, zbog čega se toksične supstance kraće zadržavaju u organizmu i na taj se način minimizira rizik od potencijalno opasnih stanja. Dnevni unos vlakana trebao bi iznositi od 25 - 35 g dnevno, što se može postići raznolikom prehranom u kojoj je, uz cjelovite žitarice i  mahunarke redovito zastupljeno voće i povrće te sjemenke i orašasti plodovi. Šareno povrće i voće je snažno oružje protiv raka debelog crijeva. Osim što obiluju vitaminima, mineralima i blagotvornim vlaknima, nenadmašan su izvor fitokemikalija s antioksidativnim i potencijalno antikarcinogenim djelovanjem. Želimo li, ipak, izdvojiti šampione u prevenciji raka,  to bi bile kupusnjače poput brokule, cvjetače, kupusa, prokulice, a među voćem sve bobičasto voće (borovnice, maline, kupine, ribizl itd.) te nar. Riba, osobito masnije verzije poput srdela, skuše, lososa ili tune također ima svoju ulogu u prevenciji raka debelog crijeva, posebice ukoliko zamijene meso u prehrani. Iako su potrebna daljnja istraživanja, čini se da su omega-3 masne kiseline korisne i u slučaju prevencije raka debelog crijeva prvenstveno zahvaljujući protuupalnom djelovanju. Dodatno, riba sadrži selen i vitamin D, mikronutrijente za koje se vjeruje da također djeluju protektivno. Jogurt, ali i drugi mliječni proizvodi također mogu smanjiti rizik od raka debelog crijeva, naravno pod uvjetom da se ove namirnice podnose. Pozitivan učinak se pripisuje sadržaju kalcija, a objašnjava činjenicom da se ioni kalcija mogu vezati na žučne i masne kiseline i time smanjiti izloženost epitela debelog crijeva metabolitima koji, inače, mogu stimulirati rast tumora. To je i razlog zašto brojne studije ukazuju na zaštitnu ulogu dodataka kalcija na smanjenje rizika od raka debelog crijeva. Možda te zanima... Obiteljski liječnik će moći direktno naručiti i uputiti pacijenta na kolonoskopiju Zdravlje Neprijatelji zdravlja debelog crijeva Osim što je prehranu poželjno „oplemeniti“ korisnim namirnicama, podjednako je važno izbjegavati one za koje postoje snažni dokazi da povećavaju rizik od razvoja raka debelog crijeva. Među neprijateljskim namirnicama Krstev Barać, navodi koje treba izdvojiti izdvojiti: Crveno meso može, prema istraživanjima, povećavati rizik od raka debelog crijeva. Među ostalim, termičkom obradom na visokim temperaturama (roštiljanje je tu najveći prijestupnik) dolazi do formacije tzv. policikličkih aromatskih ugljikovodika i heterocikličkih amina koji imaju dokazano karcinogeno djelovanje. Ipak to nije poziv da se crveno meso posve izbaci iz prehrane budući da čini važan dio uravnotežene prehrane, već da se njegov unos ograniči na jednom do dva puta tjedno. Suhomesnato meso i mesne prerađevine nalazi se na popisu nepoželjnih namirnica iz sličnih razloga kao i crveno meso, no ove se mesne delicije smatraju još opasnijim jer im se u svrhu konzerviranja dodaju potencijalno opasni nitriti i nitrati.  Prema stručnjacima, opasna količina procesiranog mesa iznosi 50 g dnevno, što znači da u šunkama, kobasicama, salamama i drugim vrstama mesa koje su kemijski konzervirani valja uživati tek povremeno. Prekomjerno uživanje alkohola definirano kao unos više od dva pića dnevno također nije poželjna navika, i povisuje rizik od brojnih zloćudnih bolesti, uključujući rak debelog crijeva. Pritom je rizik tim veći što je unos alkohola značajniji. Krstev Barać, navela je što još možete učiniti za prevenciju raka debelog crijeva:     Ne pušite     Redovito se bavite tjelesnom aktivnošću     Održavajte poželjnu tjelesnu masu     Boravite na zraku i vodite brigu o statusu vitamina D. I na kraju, zapamtite da je prevencija najisplativija dugotrajna strategija borbe protiv zloćudnih bolesti, napomenula je nutricionistica. Možda te zanima... Analizom crijevnog mikrobioma moguće je otkriti rizik za razvoj endometrioze i sindroma policističnih jajnika Zdravlje  

Source link