Dok rat između Rusije i Ukrajine bjesni duž tisuću kilometara dugog bojišta, u pozadini se odvija jednako žestoka diplomatska bitka — obje strane pokušavaju pridobiti Donalda Trumpa i uvjeriti ga da je upravo ona druga odgovorna za izostanak mira. Prema izvorima upoznatima s pregovorima, Vladimir Putin je prošlog tjedna svjesno odugovlačio s američkim predstavnicima u vezi mirovnog prijedloga, a zatim nije došao na susret s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim u Turskoj, iako je sam predložio razgovore, kako javlja Financial Times. Putinovo ignoriranje inicijativa koje dolaze izvan Moskve zasad prolazi bez ozbiljnijih posljedica – ni izbliza dovoljno jakih da bi ga natjerale na ustupke ili promjenu strategije.
Najbolji dokaz za to bila je izjava Donalda Trumpa, koji je, umjesto da kritizira rusko ponašanje, djelovao kao da razumije Putinovo odsustvo i usput doveo u pitanje smisao pregovora, poručivši: „Ništa se neće dogoditi dok se Putin i ja osobno ne sastanemo.“ To je išlo u korist Putinu, koji već godinama želi osobni susret s američkim predsjednikom spremnim na obnovu odnosa s Rusijom. Ukrajinci su u tome prepoznali ono čega se najviše boje — da bi Trump mogao sklopiti dogovor s Moskvom bez njihove prisutnosti i time izdati ukrajinske interese.
„Putin ulaže minimalan trud kako bi ostavio dojam da traži mir, dok istovremeno osigurava da stvarni napredak izostane,“ rekao je jedan visoki europski diplomat. „A Trump na to nasjeda.“ Sličnu zabrinutost iskazali su i američki saveznici. Njemački ministar obrane Boris Pistorius rekao je da Putin pokušava navesti američkog predsjednika na krivi trag odbijanjem dolaska u Istanbul. „Prilično sam siguran da Trump time ne može biti zadovoljan,“ izjavio je u Berlinu. Putinovo izbjegavanje ozbiljnih mirovnih pregovora postalo je posljednjih dana sve očitije — čak i za članove Trumpove administracije koji su mu ranije bili skloni davati povjerenje.
Prema trojici upućenih izvora, visoki ruski dužnosnici prošlog su četvrtka poručili Steveu Witkoffu, posebnom izaslaniku Donalda Trumpa, da ruski predsjednik ne želi raspravljati o prijedlogu mirovnog sporazuma koji obuhvaća 22 točke, a koji je Witkoff sastavio uz suradnju Ukrajinaca i europskih partnera. Već sljedeći dan, isti prijedlog detaljno je razmatran tijekom razgovora američkih i ukrajinskih dužnosnika. Ukrajinu su predstavljali šef kabineta predsjednika Zelenskog, Andrij Jermak, i ministar obrane Rustem Umerov. S američke strane sudjelovali su Witkoff, državni tajnik Marco Rubio, koji trenutačno obnaša i funkciju savjetnika za nacionalnu sigurnost, te general Keith Kellogg, Trumpov izaslanik za Kijev.
Zbog negativnog odgovora Moskve, Witkoff je odlučio odgoditi preliminarno planirani sastanak s Putinom koji je trebao biti održan ovoga tjedna, rekli su izvori. Ipak, osoba bliska Witkoffu istaknula je da konkretan termin posjeta nikada nije službeno dogovoren.U danima koji su uslijedili, diplomatska aktivnost se intenzivirala. Europski i ukrajinski čelnici sastali su se kako bi pozvali na bezuvjetni, 30-dnevni prekid vatre u ratu, upozorivši Putina na uvođenje novih, oštrih sankcija ako se ne povinuje – zahtjev koji su podržale i Sjedinjene Američke Države. Putin je odbacio taj zahtjev, ali je zauzvrat iznio vlastiti protuprijedlog – izravne pregovore između Rusije i Ukrajine, koji bi se održali u četvrtak u Istanbulu. Trump je pozdravio tu ideju i potaknuo Zelenskog da sudjeluje. Ukrajinski predsjednik pristao je na poziv i izazvao Putina da osobno dođe u Tursku, što bi bio tek njihov drugi susret uživo.No, ruski predsjednik je to odbio i umjesto sebe poslao delegaciju nižeg ranga, koju je predvodio bivši ministar kulture Vladimir Medinski.
Sastanak, koji se održao u petak, završio je za manje od dva sata, bez značajnijih pomaka. Dvije strane su se dogovorile o razmjeni tisuća ratnih zarobljenika, ali nije ostvaren napredak prema trajnom prekidu vatre. Europski čelnici izrazili su frustraciju. „Posljednji sati pokazali su da Rusija nema nikakav interes za prekid vatre i da se to neće dogoditi spontano, osim ako ne dođe do dodatnog pritiska od strane Europe i SAD-a“, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron, referirajući se na nove sankcije.
„Građani Ukrajine i cijelog svijeta već su platili cijenu Putinove agresije, sada je red na njemu da plati cijenu za izbjegavanje mira,“ izjavio je britanski premijer Sir Keir Starmer. Starmer, Macron, njemački kancelar Friedrich Merz i poljski premijer Donald Tusk izdali su zajedničku izjavu u kojoj su Putinov stav nazvali „neprihvatljivim“. Četvorica čelnika, zajedno sa Zelenskim, također su održali zajednički telefonski razgovor s Trumpom. Starmer je tom prigodom istaknuo kako sada postoji „visoka razina koordinacije“ između četiri ključne zemlje – Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke i Poljske – „i američke administracije predsjednika Trumpa“ po pitanju Ukrajine.
„Europa pokušava polako utjecati na Trumpovu administraciju, ali zasad to ide kap po kap,“ izjavio je jedan europski ministar vanjskih poslova, govoreći o kontinuiranim naporima da se promijeni stav američkog predsjednika prema Rusiji. Ipak, ti europski napori zasad nisu naišli na odjek unutar Trumpova tima, koji i dalje izražava nezadovoljstvo prema objema stranama u sukobu, izbjegavajući izravno kritizirati Moskvu i dajući naslutiti mogućnost potpunog povlačenja iz pregovaračkog procesa. Marco Rubio je u četvrtak poručio da je Trump „spreman ostati uključen sve dok postoji šansa za postizanje mira“. No upozorio je: „Ne možemo stalno putovati svijetom i sudjelovati na sastancima koji ne donose konkretne rezultate.“
Jedan visoki ukrajinski dužnosnik opisao je trenutnu situaciju kao partiju „blackjacka“ u kojoj su Putin i Zelenskij suparnici za stolom, dok je Trump onaj koji dijeli karte. Putin, tvrdi taj dužnosnik, igra snažnu, ali rizičnu igru – a Ukrajina se nada da bi sljedeći njegov potez mogao dovesti do njegovog poraza.
EUROVIZIJA 2025.
UŽIVO Njemačka predstavnica borila se s laringitisom tjednima, danas opet ne zvuči baš najbolje
HIT NA MREŽAMA
Amerikanka na TikToku savjetovala pratitelje: ‘Upozorili su me da ne dolazim Hrvatsku… i bili su u pravu’
Moćan alat
Više od 30.000 Hrvata već koristi ovaj AI alat, obožavaju ga znanstvenici, poduzetnici i studenti, a probleme rješava u sekundama
RUŠE SVA PRAVILA
Nitko nije vjerovao da će ovako nešto raditi u Hrvatskoj – ali oni su uspjeli
Porezna uprava obavijestila građane o novoj korisnoj mogućnosti
