Supermarket turizam jedan je od svjetskih turističkih trendova u kojem turisti odlazak u trgovinu mješovite robe doživljaju kao priliku za susret sa stilom života domaćeg življa i općenito lokalnom kulturom. Koliko turista od dvadesetak milijuna, koliko ih godišnje posjeti Hrvatsku, u nabavu odlazi s tim motivom, nemoguće je reći. Prevladavajući obiteljski smještaj sa šestotinjak tisuća ležajeva te kampovi s oko 250.000 mjesta, u odnosu na nepunih 200.000 kreveta u hotelima, svakako većinu gostiju pretvara u potencijalne kupce kojima je svakodnevni odlazak u trgovinu čista potreba.
Maštovitije od magnetića
O tome govore i podaci o rastu prometa u jadranskim trgovinama tijekom tri ljetna mjeseca za prosječnih 50-60 posto u odnosu na neturističke mjesece. U toj masi zasigurno je puno i onih koji s odmora u Hrvatskoj žele ponijeti kući neko piće, začin, salamu… ‘made in Croatia’. Za mnoge moderne putnike upravo su trgovine, uz plaže, povijesne znamenitosti, nacionalne parkove i slično, pri vrhu popisa lokalnih ‘znamenitosti’. Odlazak u trgovinu gotovo se računa kao razgledavanje. Šetnja lokalnim supermarketom puno može reći o navikama lokalnih ljudi, specifičnim namirnicama, preferencijama, načinu prehrane i stanju domaće industrije. Ako je hrana prozor u neku kulturu, onda se trgovina može smatrati širom otvorenim vratima, reći će zagovornici supermarket turizma. Britanski pisac znanstvene fantastike Richard Morgan, kako je prenio portal Today.com, smatra da su trgovine mješovitom robom tajni muzeji svakog grada. Trend nije posve nov, ali dobio je ime, a obilato ga potpomažu društvene mreže na kojima se dijele brojni videozapisi s iskustvima turista u pohodu na lokalne trgovine mješovitom robom. Nebrojena su svjedočanstva o novim mirisima i okusima koje su radoznali turisti negdje iskusili, ali i neku takvu sitnicu ponijeli da razvesele ukućane ili nekoga darivaju. Svakako maštovitije od klišeiziranih magnetića za hladnjak, recimo, zar ne?
Što s pričom ‘od polja do stola’?
Hrvatska u supermarket turizmu nije među predvodnicima, unatoč velikom broju stranaca koji ljeti kupuju u našim supermarketima, čak ni u mediteranskim razmjerima. Za tu bi titulu na policama trgovina trebalo biti puno više domaćih proizvoda. Najčešći su ‘suveniri’ iz naših supermarketa butelje vina i maslinova ulja.
SVJETSKI SAJAM ITB BERLIN
Hrvatska proglašena najboljom europskom destinacijom za putovanja: ‘Nagradu su nam dali putnici, to govori sve’
BERLINSKA BURZA TURIZMA
Oni nisu hodajući bankomati, a nisu ni škrti. U Hrvatsku ih godišnje dođe 3 milijuna i žele jednu važnu stvar
– Da, upravo su vina i maslinovo ulje najčešće prepoznati kao proizvodi koje valja ponijeti kući s odmora iz Hrvatske – potvrđuje Dragan Munjiza, stručnjak za trgovinu. – Ali bude to i naš pelinkovac. Može to biti i domaća čokolada ili neki drugi od Kraševih proizvoda, pa pršut, buđola, čajna ili neki drugi suhomesnati proizvod, Vegeta, tjestenina… Glavno da je lokalna proizvodnja. Kao što mi rado u Italiji kupimo pršut. Kao suveniri su zanimljivi i začini –- nabraja negdašnji direktor Konzuma i Lonije. Dodaje da se gosti u vezi s kupnjom lokalnih proizvoda sve češće savjetuju i s umjetnom inteligencijom. Pitaju, kaže, AI koji su specifični hrvatski proizvodi; koja bi, primjerice, bila zamjena za Milku ili nešto slično. Što će im se na kraju naći u koferima pri odlasku, napominje, ovisi i o tome iz koje je posjetitelj zemlje, je li došao vlastitim automobilom, avionom ili, možda jahtom, koliko ima novca itd. No, složit će se i naš sugovornik, domaći supermarket turizam mogao bi imati i veći profit.
– Potencijal od više od 20 milijuna turista mogao bi se i trebao bolje iskoristiti. Kroz trgovine plasiramo premalo svoje robe. Kada u Italiji uđete u trgovinu Eurospin, teško je uopće naći nešto što nije talijansko. Čak i u drugim trgovačkim lancima u toj zemlji domaći su proizvodi puno zastupljeniji nego kod nas. U Hrvatskoj priča ‘od polja do stola’ nije zaživjela. Razloga je više. Jedan je svakako slaba poljoprivreda. Dobar dio trgovačkih lanaca oslanja se na uvoz jer domaći proizvod zna biti skuplji, a i nema velikih proizvođača koji mogu zadovoljiti potrebe kad je vršno opterećenje, kada dnevno imamo i do milijun turista u zemlji. Problem pričinja i razvedenost naše obale. Nije jednako osigurati dostavu po otocima sve do Visa kao u zemljama koje nisu baš toliko razvedene – analizira D. Munjiza. No iskorak bi već bio učinjen i da se postojeća domaća roba na policama bolje pozicionira. Dizajneri bi zasigurno mogli organizirati asortiman tako da sve proizvedeno u Hrvatskoj dobije dodatnu vidljivost.
ODGOVOR NA RUSKE PRIJETNJE
Ova europska država želi nuklearno oružje i gradi vojsku od pola milijuna ljudi: ‘Ovo je utrka za sigurnost’
POTAKNULA RASPRAVU
VIDEO Melania Trump zabrinula ponašanjem za vrijeme Donaldovog govora: ‘Kao da ima tikove’
NE ODUSTAJU OD CILJEVA
Moskva odgovorila na Trumpove prijetnje: ‘Ključan je prvi redak te objave’
Signature miris luksuza
Ovaj zagrebački stan pravi je “silent luxury”, a posebno nas je oduševio signature miris inspiriran niche parfemom
Globalni izazovi
Kako uspješno ulagati u kriznim vremenima: Je li isplativije kupovati nekretnine, kriptovalute ili zlato?
Konzumova hitna obavijest za kupce: Podijelite s najdražima!
