SPD je na izvanrednim izborima u nedjelju osvojio 16,41 posto glasova na visokoj izlaznosti od 83,1 posto odnosno 120 zastupničkih mjesta u Bundestagu. I to je povijesno najniži rezultat jedne od temeljnih stranaka njemačke demokracije, dakle najgori od kraja Drugog svjetskog rata. Sada više nisu ni druga politička snaga u Njemačkoj već je to AfD sa 152 zastupnička mjesta, odnosno 20,8 posto glasova.
Može se razgovarati o nestabilnosti i praktično stalnim prijeporima unutar Semafor koalicije čiji je raspad na kraju doveo do prijevremenih izbora, očitim slabostima kancelara Olafa Scholza koje su bile vidljive odmah jer mu je vanjskopolitički resor praktično preotela Annalena Baerbock, “zelena” ministrica vanjskih poslova. Scholz je priznao da je rezultat za njegovu stranku “gorak”, čestitao pobjedniku, šefu koalicije CSU/CDU Friedrichu Merzu i najavio “borbu za demokraciju”.
– Sada imamo krajnju desnicu, činjenica da je AfD ostvario tako dobar izborni rezultat nešto je što ne možemo prihvatiti i što ja nikad neću prihvatiti – rekao je Scholz kojega čekaju naporni pregovori s demokršćanima o formiranju nove, nekada velike koalicije, koju smo gledali već čak četiri puta, a koja to više nije jer je ispred SPD-a kao druga najveća stranka u Bundestagu AfD. A tri su takve koalicije stvorene upravo za drugog najdužeg mandata u njemačkoj povijesti, onog Angele Merkel. Prva je takva koalicija oformljena 2005. godine u situaciji koja ima sličnosti s ovom.
Tada je SPD imao mogućnosti stvoriti koaliciju lijevog centra koju bi činili oni, Zeleni, ali i Partija demokratskog socijalizma, odnosno nasljednici komunističke partije Istočne Njemačke. Međutim, SPD pod vodstvom Gerharda Schrödera nije želio u koaliciju s bivšim komunistima i radije je ušao u koaliciju s demokršćanima Angele Merkel. I sada bi SPD možda ponovo imao kandidata za kancelara da je prihvatio mogućnost koaliranja s krajnje lijevim strankama, Ljevica i Savez Sarah Wagenknecht (BSW) koji su zapravo nekadašnji članovi Ljevice. Da je ta koalicija bila predizborna, ove bi tri stranke imale 30,15 posto glasova, na papiru najviše na izborima. Ako u lijeve opcije ubrojimo i Zelene onda je to još 11,61 posto. No, SPD će ponovno s CDU-om.
BUDUĆI KANCELAR NJEMAČKE
Merz: Apsolutni prioritet je postići jedinstvo u Europi i brzo osamostaljenje od SAD-a
POBJEDNIK IZBORA U NJEMAČKOJ
Može li ovaj čovjek spasiti Europu? Ima drukčiji stav o Trumpu od ostalih europskih lidera
Pogledajmo što se s glasovima SPD-a događalo nakon vlada s demokršćanima. Nakon izbora 2005. Schröder u vladu ulazi s 34,2 posto, da bi na izborima 2009. SPD osvojio bitno manje, sa sadašnjim predsjednikom Frankom-Walterom Steinmeierom 23 posto, tadašnji povijesno nagori rezultat. Onda je Peer Steinbrück 2013. ušao u Veliku koaliciju s nešto boljim rezultatom od 25,7 posto, da bi Martin Schulz, od koga se očekivalo jako puno, ponovo 2017. godine ostvario povijesno najlošiji rezultat od 20,5 posto. Gotovo je nevjerojatan podatak da je upravo Olaf Scholz 2021. osvojio više glasova, 25,7 posto, kao iznimka koja potvrđuje pravilo.
Svaka je Velika koalicija u povijesti SPD stajala glasova, ne čini se da u stranci slušaju što im govori teren. Jer, ako pogledamo rezultate ovih izbora, nakon AfD-a koji je ostvario očekivano visok, ali rezultat nedovoljan za poziciju “kingmakera” (osim ako ga takvim ne napravi propast pregovora o petoj koaliciji CDU/CSU-SPD), to je Die Linke, Ljevica. I onda BSW koja na prošlim izborima nije ni postojala. A ne treba smetnuti s uma da je Ljevica nastala od SPD-ovih disidenata i upravo PDS-a.
Lijevo je lijevo, poručuju uporno SPD-ovi birači, ali stranka ih baš i ne sluša, jer svaka je vlast slatka.
GALERIJA Spaljeni gradovi, djeca u skloništima, bezbrojni grobovi, krv i mnogo mnogo suza: Ovako u slikama izgledaju 3 godine brutalne ruske agresije na Ukrajinu
MOGUĆI IZVANREDNI IZBORI
Kriza vlasti: Vladajuća većina ponovno na kušnji, ima li Vlada većinu u Saboru?
SPORNA VILA
Suprug kandidatkinje za županicu kao investitor bespravno sagradio kuću za odmor koju iznajmljuju
Sportski uspjesi i važnost podrške partnera
Palma Čargo, Kristijan Gligora, Ivica Kostelić,…: Ovi hrvatski sportaši pomiču granice mogućeg
Visoki standardi
Moderni principi upravljanja koji mijenjaju poslovni svijet
Hrvatska će dobiti prvu solarnu autocestu!
