LNG terminal u Omišlju će nakon proširenja imati kapacitet 6,1 milijardu prostornih metara plina godišnje, ulaže se i u plinovod i dugoročno radi dobar posao i za nas i za Hrvatsku kao regionalnog energetskog čvorišta, izjavio je u srijedu premijer Andrej Plenković koji je obišao LNG terminal na otoku Krku.
Ocijenio je da je odluka o nabavi LNG broda, odnosno terminala za ukapljeni prirodni plin (UPP/LNG), bila jedna od strateških odluka i da smo tako kao država, gospodarstvo, industrija i građani zauvijek stekli neovisnost u smislu novog opskrbnog pravca nabave plina.
“Mjerama koje je vlada poduzimala osigurali smo da taj plin, kada je riječ o cijeni, bude priuštiv građanima u vremenu energetske krize s kojom smo bili suočeni. Posebno je važno da smo donijeli stratešku odluku da u brod, koji ima kapacitet od 3,1 milijarde kubika plina godišnje, ugradimo novi modul za ukapljeni prirodni plin”, rekao je, dodajući kako novi modul proizvodi tvrtka Wartsila.
Novi će modul, zajedno s ostalim preinakama koje će biti napravljene na brodu, biti ugrađen do plinske sezone 2025./2026. odnosno do 1. listopada 2025., čime će kapaciteti Hrvatske kao regionalnog energetskog čvorišta biti povećani na 6,1 milijardu kubika plina na godinu, istaknuo je premijer.
Iznio je i podatak kako Hrvatska godišnje potroši, kada je riječ i o kućanstvima i o gospodarstvu i kada bi sve radilo maksimalno, oko 2,8 milijarde kubika plina.
“To znači da imamo ogroman prostor kako bismo plin koji dolazi na Krk plasirali dalje, drugim zemljama, Mađarskoj, Sloveniji, Austriji, Bavarskoj ili, pak, u budućnosti preko južne plinske interkonekcije prema BiH”, rekao je.
Naveo je i kako smo, da bi se to moglo napraviti na odgovarajući način, iskoristili i sredstva iz tzv. instrumenta RePower EU te čak 533 milijuna eura ulažemo u povećanje kapaciteta naših plinovoda.
Plinacro investira u povećanje volumena cijevi kako bi se kroz transportni sustav moglo prevesti više plina i tako stvaramo sve pretpostavke da Hrvatska bude energetsko čvorište, a cijevi koje će se raditi bit će takve da će se u budućnosti njima moći transportirati i energent budućnosti – vodik, rekao je premijer.
Iznio je i podatak da su dosada na LNG terminal pristala 92 broda s ukapljenim prirodnim plinom i preko tog terminala u plinski transportni sustav Hrvatske isporučeno više od sedam milijardi kubika plina.
Plenković je izdvojio i važnost uvrštenja Hrvatske na četiri transeuropska prometna koridora, čime smo, uz Njemačku, sada jedina europska zemlja koja je na četiri koridora u Europi.
Zahvaljujući naporima ministarstva i ministra prometa Olega Butkovića, Vlade i diplomacije uspjelo se Hrvatsku uvrstiti na četiri transeuropska prometna koridora – Rajna-Dunav, Mediteranski koridor, koridor Baltik-Jadran i koridor zapadni Balkan-istočni Mediteran, naveo je.
“Svako ucrtavanje pojedinih pravaca u transeuropske prometne mreže je i pretpostavka financiranja novih ili dodatnoga uređenja postojećih koridora”, rekao je, naglasivši da je bilo posebno važno i Dalmaciju i Split uključiti u europske koridore i omogućiti daljnje investicije u prometnu i željezničku infrastrukturu.
Ulaganja će se nastaviti, prometno će se povezati dijelovi Hrvatske kojima nedostaju potpune poveznice i plan je da do kraja desetljeća i možda još koju godinu sve hrvatske županije dođu u ravnopravan ekonomsko-prometni položaj, što su važne pretpostavke razvoja, istaknuo je premijer.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
LNG terminal u Omišlju će nakon proširenja imati kapacitet 6,1 milijardu prostornih metara plina godišnje, ulaže se i u plinovod i dugoročno radi dobar posao i za nas i za Hrvatsku kao regionalnog energetskog čvorišta, izjavio je u srijedu premijer Andrej Plenković koji je obišao LNG terminal na otoku Krku.
Ocijenio je da je odluka o nabavi LNG broda, odnosno terminala za ukapljeni prirodni plin (UPP/LNG), bila jedna od strateških odluka i da smo tako kao država, gospodarstvo, industrija i građani zauvijek stekli neovisnost u smislu novog opskrbnog pravca nabave plina.
“Mjerama koje je vlada poduzimala osigurali smo da taj plin, kada je riječ o cijeni, bude priuštiv građanima u vremenu energetske krize s kojom smo bili suočeni. Posebno je važno da smo donijeli stratešku odluku da u brod, koji ima kapacitet od 3,1 milijarde kubika plina godišnje, ugradimo novi modul za ukapljeni prirodni plin”, rekao je, dodajući kako novi modul proizvodi tvrtka Wartsila.
Novi će modul, zajedno s ostalim preinakama koje će biti napravljene na brodu, biti ugrađen do plinske sezone 2025./2026. odnosno do 1. listopada 2025., čime će kapaciteti Hrvatske kao regionalnog energetskog čvorišta biti povećani na 6,1 milijardu kubika plina na godinu, istaknuo je premijer.
Iznio je i podatak kako Hrvatska godišnje potroši, kada je riječ i o kućanstvima i o gospodarstvu i kada bi sve radilo maksimalno, oko 2,8 milijarde kubika plina.
“To znači da imamo ogroman prostor kako bismo plin koji dolazi na Krk plasirali dalje, drugim zemljama, Mađarskoj, Sloveniji, Austriji, Bavarskoj ili, pak, u budućnosti preko južne plinske interkonekcije prema BiH”, rekao je.
Naveo je i kako smo, da bi se to moglo napraviti na odgovarajući način, iskoristili i sredstva iz tzv. instrumenta RePower EU te čak 533 milijuna eura ulažemo u povećanje kapaciteta naših plinovoda.
Plinacro investira u povećanje volumena cijevi kako bi se kroz transportni sustav moglo prevesti više plina i tako stvaramo sve pretpostavke da Hrvatska bude energetsko čvorište, a cijevi koje će se raditi bit će takve da će se u budućnosti njima moći transportirati i energent budućnosti – vodik, rekao je premijer.
Iznio je i podatak da su dosada na LNG terminal pristala 92 broda s ukapljenim prirodnim plinom i preko tog terminala u plinski transportni sustav Hrvatske isporučeno više od sedam milijardi kubika plina.
Plenković je izdvojio i važnost uvrštenja Hrvatske na četiri transeuropska prometna koridora, čime smo, uz Njemačku, sada jedina europska zemlja koja je na četiri koridora u Europi.
Zahvaljujući naporima ministarstva i ministra prometa Olega Butkovića, Vlade i diplomacije uspjelo se Hrvatsku uvrstiti na četiri transeuropska prometna koridora – Rajna-Dunav, Mediteranski koridor, koridor Baltik-Jadran i koridor zapadni Balkan-istočni Mediteran, naveo je.
“Svako ucrtavanje pojedinih pravaca u transeuropske prometne mreže je i pretpostavka financiranja novih ili dodatnoga uređenja postojećih koridora”, rekao je, naglasivši da je bilo posebno važno i Dalmaciju i Split uključiti u europske koridore i omogućiti daljnje investicije u prometnu i željezničku infrastrukturu.
Ulaganja će se nastaviti, prometno će se povezati dijelovi Hrvatske kojima nedostaju potpune poveznice i plan je da do kraja desetljeća i možda još koju godinu sve hrvatske županije dođu u ravnopravan ekonomsko-prometni položaj, što su važne pretpostavke razvoja, istaknuo je premijer.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
[/gpt
